Reportaža
Dolazi nam hladno vreme, tvrde meteorolozi. Čak i sneg!

Meteorolog Nedeljko Todorović otkrio je kakvo nas vreme čeka narednih dana, da li će se zaista zabeleti i kada stiže pravo, temperaturno proleće.
Ne propustite:
ZAHAR: Kako je nastala najpoznatija srpska pesma "Vidovdan"!
Braćo Srbi srećan Vam VIDOVDAN!
Kragujevac slavi Dan Grada! Razvoj prestonice sa nepismenim, ali premudrim Knjazom!
SUTRA JE LAZAREVA SUBOTA ILI VRBICA: Svaka majka u Srbiji treba da uradi jednu važnu stvar
Vodič kroz post: POSNA MUĆKALICA
Dejan Živković jedini potkivač konja u Rači i okolnim selima
aktuelno
ZAHAR: Kako je nastala najpoznatija srpska pesma „Vidovdan“!

„Pesma je nastala tako što sam ja pozvan od strane direktora PGP-a i on je rekao da ga je zamolio sekretar patrijarha Pavle da se, pre proslave 600 godina od Kosovskog boja, napravi 10 pesama o Kosovu. Izbor je pao na mene, ne znam kako ni zašto. Bilo je tu i drugih dobrih kompozitora, ali ja sam dobio i izgleda da sam opravdao poverenje. To je najbolje što sam uradio u životu. „Vidovdan“ peva pola sveta, ne samo Srbi“, započeo je.
„U kratkom vremenu sam imao tu inspiraciju, a kako i ne bih kad sam odrastao na verskim pesmama u Loznici, u Tršiću, gde sam i rođen. ‘Vidovdan’ je nastala poslednja u nizu koje sam napravio. Ovo mi nećete verovati… Ja sam pola dana osećao strašnu groznicu, nisam znao kako se zovem. Od besa sam seo na pod, i odjednom… Video sam lik patrijarha Pavla. Kao da mi je poslao poruku, preko neke sile Božanske… Ja sam za 5 minuta napisao i melodiju i sve strofe! Za 5 minuta, a u meni je to vrilo mesec dana, otkako sam počeo da radim. Eto… Posle dva dana smo krenuli u snimanje. Izgleda kao fantazija, sanjarija… Ali, nije“, rekao je Zahar svojevremeno za Telegraf.
ucentar.rs foto: zahar.rs
Ne propustite:
Upozorenje za Šumadiju: Grmljavina, grad i obilne padavine 17. jula
Grad Kragujevac poziva građane da prijave štetu od požara do 14. avgusta
Gradonačelnik Dašić: Slušamo građane, rešavamo probleme
Divljali ulicama Kragujevca: Policija sankcionisala 42 motociklista
Samo tri javne česme u Kragujevcu imaju mikrobiološki ispravnu vodu
Zavod za urgentnu medicinu Kragujevac: 39 terenskih intervencija i 180 poziva u prethodna 24 časa
fokus
Braćo Srbi srećan Vam VIDOVDAN!

„Ja ne odlučujem prema tome kolika sila mi preti već po tome koliku svetinju branim“- reči su Kneza Lazara koje je izgovorio pred Kosovski boj na današnji dan 1389.godine. Mnogi Srbi su to, izgleda zaboravili.
I da pomenemo i čuvenu i najstariju srpsku kletvu u vremenu kada se opet odlučuje o sudbini Kosova i Metohije…
“Ko je Srbin i srpskoga roda,
I od srpske krvi i kolena,
A ne doš’o na boj na Kosovo:
Ne imao od srca poroda,
Ni muškoga, ni devojačkoga!
Od ruke mu ništa ne rodilo,
Rujno vino, ni šenica bela!
Rđom kap’o, dok mu je kolena!”
Inače, Vidovdan je nepokretni verski praznik koga praznuju Srpska pravoslavna crkva (15. juna po julijanskom kalendaru, 28. jun po gregorijanskom) i Bugarska pravoslavna crkva i jedan je od najvećih srpskih praznika. Kod Srba je poznat pod nazivom Vidovdan, a kod Bugara Vidovden ili Vidov den.
Značaj Vidovdana za srpski narod proističe iz istorijskih događaja koji su vezani za taj datum. Od svih je najznačajniji Kosovski boj, pogibija kneza Lazara (1371—1389) i tzv. propast Srpskog carstva, pa se tog dana, pored svetog Amosa, od početka 20. veka slavi i crkveni praznik Svetog velikomučenika kneza Lazara i svetih srpskih mučenika.
Praznik je posvećen Caru Lazaru, jednom od srpskih velikana koji su vladali srpskim carstvom nakon smrti Dušana Silnog.
Nakon smrti cara Uroša, patrijarh Jefrem je tadašnjeg kneza Lazara, krunisao za srpskog cara. Lazar je slao izaslanstvo u Carigrad sa monahom Isaijom i molio se da se skine anatema sa srpskog naroda. 28. juna 1389. godine posle bitke na Kosovu, pobede srpske vojske i smrti sultana Murata, veliki deo turske vojske je krenuo u povlačenje, ali nekolicina se nije potpuno povukla i oni su kasnije u toku dana izvršili zasedu na cara Lazara i njegovo obezbeđenje i uspeli su da ga ubiju. Njegovo telo preneto je i sahranjeno u manastiru Ravanica kod Ćuprije.
Kada je počela seoba Srba, narod je njegove svete mošti sklonio i preselio u manastir Ravanicu na Fruškoj gori. Za vreme Drugog svetskog rata, 1942. godine, njegovo telo preneto je u Beograd, gde je počivao sve do 1988. godine kada je prenet u manastir Gračanicu na Kosovu. Odatle je 1989. godine, preneto u Lazarevu zadužbinu manastira Ravanicu, nadomak Ćuprije, gde i danas počiva.
Sagradio je mnoge crkve i manastire. Najpoznatiji su Ravanica i Lazarica. Takođe, obnovio je i manastire Hilandar i Gornjak, a bio je i ktitor ruskog manastira Pantelejmona.
Vidovdan je nepokretni verski praznik koga praznuju Srpska pravoslavna crkva (15. juna po julijanskom kalendaru, 28. jun po gregorijanskom) i Bugarska pravoslavna crkva i jedan je od najvećih srpskih praznika. Kod Srba je poznat pod nazivom Vidovdan, a kod Bugara Vidovden ili Vidov den.
Značaj Vidovdana za srpski narod proističe iz istorijskih događaja koji su vezani za taj datum. Od svih je najznačajniji Kosovski boj, pogibija kneza Lazara (1371—1389) i tzv. propast Srpskog carstva, pa se tog dana, pored svetog Amosa, od početka 20. veka slavi i crkveni praznik Svetog velikomučenika kneza Lazara i svetih srpskih mučenika.
Praznik je posvećen Caru Lazaru, jednom od srpskih velikana koji su vladali srpskim carstvom nakon smrti Dušana Silnog.
Nakon smrti cara Uroša, patrijarh Jefrem je tadašnjeg kneza Lazara, krunisao za srpskog cara. Lazar je slao izaslanstvo u Carigrad sa monahom Isaijom i molio se da se skine anatema sa srpskog naroda. 28. juna 1389. godine posle bitke na Kosovu, pobede srpske vojske i smrti sultana Murata, veliki deo turske vojske je krenuo u povlačenje, ali nekolicina se nije potpuno povukla i oni su kasnije u toku dana izvršili zasedu na cara Lazara i njegovo obezbeđenje i uspeli su da ga ubiju. Njegovo telo preneto je i sahranjeno u manastiru Ravanica kod Ćuprije. https://www.crkvenikalendar.com/datum-2018-6-28
Kada je počela seoba Srba, narod je njegove svete mošti sklonio i preselio u manastir Ravanicu na Fruškoj gori. Za vreme Drugog svetskog rata, 1942. godine, njegovo telo preneto je u Beograd, gde je počivao sve do 1988. godine kada je prenet u manastir Gračanicu na Kosovu. Odatle je 1989. godine, preneto u Lazarevu zadužbinu manastira Ravanicu, nadomak Ćuprije, gde i danas počiva.
Sagradio je mnoge crkve i manastire. Najpoznatiji su Ravanica i Lazarica. Takođe, obnovio je i manastire Hilandar i Gornjak, a bio je i ktitor ruskog manastira Pantelejmona.
Ne propustite:
Upozorenje za Šumadiju: Grmljavina, grad i obilne padavine 17. jula
Grad Kragujevac poziva građane da prijave štetu od požara do 14. avgusta
Gradonačelnik Dašić: Slušamo građane, rešavamo probleme
Divljali ulicama Kragujevca: Policija sankcionisala 42 motociklista
Samo tri javne česme u Kragujevcu imaju mikrobiološki ispravnu vodu
Zavod za urgentnu medicinu Kragujevac: 39 terenskih intervencija i 180 poziva u prethodna 24 časa
fokus
Kragujevac slavi Dan Grada! Razvoj prestonice sa nepismenim, ali premudrim Knjazom!

Mnogo toga je Kragujevac imao prvi u obnovljenoj Srbiji. Prva izgrađena crkva, prvi Teatar, prva gimnazija, prvi Licej, prva državna apoteka, prvi Sud, prva časovničarska radnja, prva Skupština, prvi bal, prva upaljena sijalica, samo su neke od činjenica koje nas vezuju sa ovo doba srpske istorije i Kragujevac.
U vreme kada je knjaz Miloš odlučio da iz Donje Crnuće, posle Drugog srpskog ustanka 1818.godine, iz svog doma upravljanje modernom srpskom državom premesti u Kragujevac, ova kasaba je imala 193 kuće.
Okružena šumom, čaršija se protezala duž reke Lepenice, u delu grada gde je danas Milošev venac.
Priča se da je premudri Miloš prestonicu preselio ovamo jer je budući administrativni i državni centar bio daleko od očiju Turaka.
Tamo gde je prolazio turski drum, u Batočini dvadesetak kilometara dalje, naredio je, kaže legenda, da se prvo napravi džamija.
Vojvode su se u čudu pitale “Zašto Srbi da je grade?”. Miloš se zamislio a onda strogo odgvorio:
– Pa kad Turci vide džamiju sigurno neće zalaziti u Kragujevac, nego će drumom nastaviti za Planu i dalje… U Kragujevac neće zalaziti.
Već tada, od ove promisli, kako se tvrdi počele su da se ispredaju priče o mudrosti Knjaza Miloša Obrenovića, koji će, eto obeležiti istoriju Kragujevca i Srbije narednih decenija, kada počinje da se razvija u modernu srpsku prestonicu.
Ovde će biti stvorena moderna srpska država, osnovane prve novine u Srbiji, otvoriti prva državna apoteka, osnovati Licej, prvi Knjaževsko-srpski Teatar, Prva Gimnazija, Sud, Topolivnica, zasijati prva sijalica i mnogo toga što će od turske kasabe napraviti modernu varoš.
Na mestu gde se nekada nalazilo staro groblje, na desnoj obali Lepenice sagrađena je prva Miloševa zadužbina i prva crkva u modernoj Srbiji.
Posle propasti Prvog srpskog ustanka Turci su poskidali sva zvona novoizgrađenih crkava brvnara, kao i onih zidanih od čvrstih materijala i odnosili ih u Jedrene kako bi ih pretapali u topove.
Kragujevac nije imao crkvu jer je pretvorena u džamiju, već se parohijska crkva, za varoš, nalazila u manastiru Drača. Knez Miloš odlazi kod turskog paše, da moli da mu dozvoli izgradnju prigradske crkve.
Ovaj mu je dozvolio s tim da veličina crkva ne bude veća od površine jedne goveđe kože!
Stara crkva
Ali tada je opet došla do izražaja urodjena Miloševa mudrost. Prihvatio je ponižavajući predlog paše. Po dolasku u dvor izdao je naređenje da kovač iskuje najoštriji nož, i okupio abadžije i opančare. Naručio je da se najveći vo dovede zakolje u Kragujevcu. Onda je naredio:
-Napravite najtanje kaiše od bivolje kože. Posle od tih kaiša sašijte oplatu (pokazujući kako i nastavljajući kanap na kanap). I kad mi takvu oplatu napravite obeležite temelje crkve – rekao je.
Tako je započela izgradnja ove crkve Svete Trojice. Veličina sašivenog kaiša poslužila je da se odrede dimenzije temelja. Turski nadzornik je dojavio paši da je Miloš krenuo da zida veću građevinu nego što je bivolja koža. Paša je tražio da se radovi zaustave, ali kada je shvatio šta je Miloš uradio, priznao je da ga je nadmudrio i dozvolio da se sagradi crkva, jer nije rekao da koža mora da bude iscela.
Čak postoji priča da je kaiš odsečen odjednom, da nije šiven. Crkva je sagrađena od kamena, posvećena Silasku Svetog duha, arhitektonski je urađena u kontekstu vazalnog odnosa prema turskim vlastima. Nije freskopisana, nije imala zvonik i kube jer te 1818.godine, Turci nisu dozvoljavali da se čuju zvona u srpskim bogomoljama.
Te godine kada je neimar Milutin Gođevac sazidao prvu crkvu u obnovljenoj Srbiji, i od tada gde god prođete u Kragujevcu prolazite kroz srpsku istoriju.
Vremenom će crkva dobiti današnji oblik, sa zvonikom i postati duhovno središte srpske države. Kada je izgrađena istovremeno je naređeno da se preko Lepenice napravi ćuprija da bi knez mogao da prečicom dođe do crkve.
Zvali su ga “Kneževa ćuprija” a na istom mestu 1927.godine napravljen je veliki Betonski most.
Na ivici porte, kraj stare Miloševe crkve, ovde se nalazi zgrada Stare skupštine, jedan od najznačajnijih spomenika kulture u ovom delu Srbije.
Pre tačno dva dveka, kada je Kragujevac bio prestonica Srbije, u porti kraj Miloševe crkve održavane su sednice prvih naših narodnih skupština.
Tu su podnošeni izveštaji o stanju i radu u narodu, birani deputanti za Carigrad i Petrograd, sastavljane diplomatske note za sultana ili ruskog cara i uopšte rasparavljalo se o pitanjima vezanim za sudbinu naroda u prvoj polovini 19. veka.
Tako bi glasila oficijelna verzija, zapisana u srpskoj istoriji. Prema Vuku Karadžiću, zapisima Nićifora Ninkovića, školovanog berberina, koji je iza sebe ostavio memoare, Alekse Popovskog, sekretara knjaževog koga je sumnja knjaz pogubio i još nekih savremenika ta istorija bila je drugačija i knjaza opisuju kao apsolutistu i čoveka koji je naredio ubistvo pedesetak svojih protivnika, među njima i svog kuma, vođu Prvog srpskog ustanka Đorđa Karađorđa Petrovića.
Skupštinska zgrada, koja je do danas sačuvana, podignuta je u vreme prve vladavine kneza Mihaila Obrenovića 1859.godine.
To je prizemna, pravougaona građevina, koja je vremenom pretrpela izvesne prepravke, ali je zadržala prvobitan izgled.
Čitavom zgradom dominirala je prostrana sala sa stubovima koja je služila za skupštinska zasedanja. Na tom mestu, u toj sali, tumačene su političke i socijalne ideje i donošene veoma značajne državne odluke.
Zapisi iz onog “prestoničkog” vremena kazuju nam da je knjaz Miloš prvu srpsku skupštinu sastavio tako da nije imala velikog uticaja po njegovu apsolutističku vladavinu.
Bila je sastavljena uglavnom od neukih seljaka.
Postoji i zapis koji kaže da je knjaz Miloš sedeo i slušao govornika, vidno neraspoložen i skrhan dosadom. Kada je završio besedu, knjaz mu je rekao “u pravu si!”. Posle njega debatovao je drugi govornik, sve suprotno govoreći od svog prethodnika.
-I ti si pravu!-rekao mu je Miloš.
– Čestiti Gospodaru – umešao se treći deputat-
Kako je to moguće ovaj govori jedno, Vi kažete “u pravu je”, drugi govori sasvim suprotno vi i njemu kažete da je “u pravu”. Ja mislim da ne mogu obadvojica biti u pravu, jedan greši.
Knjaz Miloš ga je pogledao mirno i staloženo. -E vala i ti si u pravu!
Stara crkva danas
Ovde u porti Stare crkve, a gde se nalazi Stara Skupština je donet i Prvi srpski Ustav, poznat kao Sretenjski 1835.godine, a pored ove značajne sednice, još dve su imale veliki značaj za Srbiju, iako Kragujevac tada nije bio prestonica. Prva je sednica iz 1876, a druga iz 1878. godine. U avgustu 1876. godine, skupština u ovoj zgradi na zasedanju donosi sudbonosnu odluku da se Turskoj objavi rat. Rat je završen Berlinskim ugovorom 1878. godine. Tada je na skupštini u Kragujevcu, na istom mestu sa koga je objavljen rat, pročitan Berlinski ugovor, koji je pored značajnog teritorijalnog proširenja Srbiji doneo međunarodno priznanje, nacionalnu slobodu i nezavisnost.
Kao i crkva, i Stara skupština se nalazi pod zaštitom države i kategorisana je kao dobro od velikog značaja.
S kolena na koleno ovde se prepričavaju i dogodovštine iz prestoničkog doba kada je nepismen knjaz stvarao i stvorio državu, vladajući strogo, nipodaštavajući svakog čoveka koji je bio pod njegovom vlašću.
Tako je zapisana i sledeća anegdota. Neposredno pošto je oslobodio Srbiju i zaveo dikaturu,rečeno savremenim rečnikom, osnovao skupštinu došlo je par viđenijih Srba koji su mislili da kao i on polažu pravo na zasluge.
Ta scena sačuvana u sećanju šumadijskih seljaka izgledala je otprilike ovako.
panorama, Kragujevac, 10.12.08.
foto:n.raus
zgrada, zgrade, Pesacka Zona
Knez je sedeo, dobro rapoložen kada je kod njega došla delegacija činovnika, vojvoda, seljaka..
– Šta sada hoćete, što se ovoliki put prešli?-pitao je Knjaz,
– Pa Gospodaru, došli smo da te molimo da Srbiju na spahiluke podeliš, te da i nama daš po koji spahiluk, jer i mi zasluge za ovu zemlju imamo,
pa je pravo da budemo spahije- pričao je jedan od vojvoda ispred pridošle delegacije
– Kakve spahije, oca vam vašeg, zar se mi borismo i krv prolivasmo dok isterasmo spahije iz zemlje. Turci su bili spahije u ovoj jadnoj zemlji, pa sad narodu da dam krštene spahije da mu krv sisaju! Ne može.
Kada su videli da to sa spahalucima neće proći jedan od činovnika smogao je hrabrosti da predloži sledeće.
-Pa Gospodaru, kad to ne daš, a ti nam daj titule grofova, barona , eto rešenja i narodu i nama i tebi dobro?
-Jes, jes… Otac ti bio kozar a ti bi da budeš grof. Kako grof od koza, ovog sa gunjem on će biti markiz od ovaca, a ovaj ovde, on će biti baron od magaraca.. Jok! Ne biva!-uporan i strog je bio Miloš
-Pa kad ni to ne daš, a ti nam bar dopusti a zovemo kao oni Rusi-Korzakov, Gorčakov, Dondukov…-predloži jedan od prisutnih.
– Eto more, eto-prošetao je Miloš po sobi i pokazujući ponaosob prstom na svakog u delegaciji .
– Eto more. Ti se zovi Šarov. Ti, Zeljov, ti Garov, ti Murgov kao što volove po Srbiji zovemo. Ne biva. Ajd sad kako ste došli tako i nazad.
Kažu da je upravo ovaj stav rasrdio Vuka Karadžića koji je očekivao da će dobiti Tršić u spahiluk.
Napisaće i tajno oštro pisanije o knjazu koje je po njegovom zaveštanju objavljeno1900.godine, u kome ne štedi reči o tiraniji, samovolji, gordosti, ubistvima, maltretiranju građana od stane knjaza. U suštini Knjaz se plašio opozicije u bilo kakvom obliku.
U tom trenutku bio je apsolutni vladar, sudija, svaku odluku sam je donosio, stavio trgovinu pod svoju kontrolu. Stvaranje aristokratije bio bi, po njemu opasan presedan. Ipak srpski Ustav bio je početak kraja njegove samovolje i despotije.
Ne propustite:
Upozorenje za Šumadiju: Grmljavina, grad i obilne padavine 17. jula
Grad Kragujevac poziva građane da prijave štetu od požara do 14. avgusta
Gradonačelnik Dašić: Slušamo građane, rešavamo probleme
Divljali ulicama Kragujevca: Policija sankcionisala 42 motociklista
Samo tri javne česme u Kragujevcu imaju mikrobiološki ispravnu vodu
Zavod za urgentnu medicinu Kragujevac: 39 terenskih intervencija i 180 poziva u prethodna 24 časa
-
Društvo1 седмица ago
VAŽNO UPOZORENJE ZA GRAĐANE SRBIJE! Ne savetuje se putovanje u ovu zemlju danas i sutra
-
fokus3 седмице ago
Udes kod tržnog centra „Roda“: Sudar dva automobila, uviđaj u toku
-
Crna Hronika3 седмице ago
Državni udar sprečen? U Kragujevcu uhapšeni osumnjičeni za nasilnu promenu vlasti!
-
fokus2 седмице ago
Dašić: Grad Kragujevac neće ostaviti porodicu Domanović samu
-
fokus1 седмица ago
POŽAR U DESIMIROVCU KOD KRAGUJEVCA: Vatra se brzo širi, meštani uznemireni
-
fokus2 седмице ago
Protesti u Kragujevcu prešli granicu strpljenja: Grad u zastoju, građani besni
-
fokus3 седмице ago
Bez struje i vode danas u više delova Kragujevca
-
fokus4 седмице ago
U velikoj akciji UKP-a uhapšen i Kragujevčanin: Vlasnik firme za proizvodnju oružja osumnjičen za pranje para