DA li Vam je išta SVETO? Ovako se izvode radovi u manastiru Drača kod Kragujevca

Sa lica mesta…
Rekonstrukcije konaka koja na sve liči samo ne na rekonstrukciju i domaćinsko poslovanje, kao što je uraženo sa zgradom Tržnica. To se vidi i iz priloženih fotografija gde se bahatost radnika pokazala sa obijenim šutom koji pada na kapiju i lomi je, na krov od trema koji isto lomi…..Zašto zaštititi nešto postojeće kad ćemo napraviti jos starije i bolje. Gradilište nije obezbeđeno pa samim tim nije ni sigurno za posetioce manastira. Danas sam bio i video ljude na skelama bez ikakvih zaštitnih odela, Nema ni barijera ili zaštitnih ograda da narod ne prilazi i ne bude povređen- kaže Pavle Janković koji nam je i poslao fotografije sa lica mesta.

Pitanja za direktora Zavoda za zaštitu spomenika kulture..1) Koje preduzeće izvodi radove na rekonstrukciji objekta i da li je posao dobijen od strane Zavoda za zaštitu spomenika kulutre i koliko su plaćeni radovi?
2) Da li preduzeće koje izvodi radove ima potrebne zakonske saglasnosti od strane Zavoda za zaštitu spomenika kulture?
3) Zašto gradilište nije obezbeđeno?
4) Da li je ustanova čiji ste direktor ustanovila stepen oštećenja na manastirskim objektima prilikom pada građevinskog materijala u toku izvođenja radova?

sa sajta Zavoda za zaštitu spomenika u Kragujevcu
Inače, desetak kilometara od Kragujevca, na levoj obali Dračke rečice, nalazi se manastir Drača sa crkvom svetog Nikole, kako upravo piše na sajtu Zavoda. Prema ktitorskom natpisu iznad ulaznih vrata u naosu, crkvu je podigao oberkapetan kragujevački, Staniša Marković Mlatišuma 1734. – 1735. godine, a već sledeće godine je živopisana. Po drugim podacima, manastir je mnogo ranije podignut, a početkom XVIII veka je samo obnovljen. Tako se manastir pominje u vezi sa svetogorskim monahom Jovom koji se, navodno, na svom povratku iz Hilandara u manastir Prekopreču, preminuo u Drači. Sahranjen je na mestu gde je kasnije podignuta crkva. Takođe se pominje i pop Josif iz Rakovice i iguman Leontije, koji je u periodu pre Slaviše Mlatišume živeo u manastiru. Ovome u prilog idu i različiti slojevi živopisa iz različitog perioda kao i ostaci temelja starije građevine otkriveni tokom arheoloških istraživanja u crkvi 2007. godine.
Manastir Drača je bio glavno kulturno središte u ovom delu Srbije krajem XVIII i početkom XIX veka. U vreme Kočine krajine manastirske građevine su u velikoj meri stradale od Turaka. U prvim decenijama XIX veka Toma Vučić Perišić ga je obnovio. Tada je dograđen dvospratni zvonik na zapadu a na krovu je postavljen pocinkovani lim. Pored manastira su izgrađena dva konaka, u kojima se nalazi manastirska biblioteka i arhiva.
Manastir je poznat po melemima za kožna oboljenja.
ucentar.rs foto: privatna arhiva