DAN kada je kralj preimenovao Grabovac sa Slepakom – u varošicu Gruža!
Na današnji dan, 22. novembra 1922. godine, Ukazom Njegovog Kraljevskog Veličanstva Aleksandra I Karađorđevića, selo Grabovac sa zaseokom Slepak, proglašeno je za varošicu pod imenom Gruža.
„ALEKSANDAR I
po milosti Božjoj i volji Narodnoj
Kralj Srba, Hrvata i Slovenaca
Na predlog Našeg Ministra Unutrašnjih Dela, a na osnovu člana 6 Zakona o mestima, rešili smo i rešavamo:
Da se selo Grabovac sa zaseokom Slepak, u srezu gružanskom, okrugu kragujevačkom, po izjavljenoj želji građana, proglasi za varošicu pod imenom Gruža“-kaže se u odluci.
Ovaj kraj je u antčko doba pripadao rimskom carstvu. Na teritoriji današnjeg naselja Gruža postojalo je rimsko naselje u kom su bili stacionirani delovi sedme rimske legije, a u najvećem rimskom naselju tog vremena, na teritoriji današnjeg sela Radmilović bila je smeštena rimska uprava za ovo područje.
U vreme srednjovekovne srpske države, ovo mesto je pripadalo župi Borač, a najznačajnija naselja su bili utvrđeni gradovi Borač i Čestin. Na mestu današnjeg naselja Gruža nalazilo se naselje čije se ime u narodnom predanju čuva kao Krasojevac, Grasovac, Graslovo ili Grasa. Po jednom predanju, najstariji doseljenik sela Senaje u Kosmaju bio je neki Mihailo Krasa koji je tamo doseljen iz gružanskog kraja. Po svoj prilici ovo prezime ima veze sa starim imenom naselja koje se nalazilo na teritoriji gde je danas selo Gruža.
Najezdom Turaka 1438. godine uništeni su gradovi Borač i Čestin, a stanovništvo okolnih naselja se proredilo. Za vreme Kočine krajine i Prvog srpskog ustanka, gružanski kraj je naselilo stanovništo iz okolnih turskih pašaluka.
Krajem 19. i početkom 20. veka, sadašnje naselje Gruža je bilo deo sela Grabovac i zvalo se Slepak. Slepak je nastao kao drumsko nasenje na delu kolskog puta Kragujevac – Karanovac (Kraljevo) od Lipničke do Čestinske reke. Ovaj put je izgrađen oko 1822. godine u vreme krunisanja kralja Milana u Žiči. Slepak je bio tipičan drumski deo sela. Začetak Slepaka je bila drumska mehana, a ubrzo su nikle trgovačke i zanatske radnje. Za potrebe drumskog naselja Slepak vezivale su se potrebe nekoliko sela – Grabovca, Lipnice, Čestina, Pajsijevića i Balosava.
Prema narodnom kazivanju, kralj Milan je posetio Gružu pred kraj 19. veka i tom prilikom je otseo u mestu Slepak. On se raspitivao u narodu, zašto se ovako lepo mesto zove ovako ružnim imenom. Narod mu je odgovorio da su ga tako nazvali Turci, da bi na taj način ponizili junački ponos Gružana.
Prilikom proučavanja sela Donje Gruže 1910.godine Mihailo Dragić je izneo pretpostavku da Slepak ima izglede da se razvije u varošicu i najnaprednije naselje i postane centar čitave oblasti Gruže.
Slepak se prvi put spominje kao naselje Gruža 1922. godine kada je u ovom mestu osnovana gružanska banka.
Gruža je današnje ime i status varošice dobila 22.novembra 1922. godine ukazom kralja Aleksandra I Karađorđevića.
Kada je završena železnička pruga 1929-1930. godine, u ovom mestu je otvorena železnička stanica pod nazivom Gruža. Današnje naselje Gruža obuhvata samo oko 13 hektara površine.
tekst i foto: Saša Zarić
ucentar.rs