„Ja ne odlučujem prema tome kolika sila mi preti već po tome koliku svetinju branim“- reči su Kneza Lazara koje je izgovorio pred Kosovski boj na današnji dan 1389.godine. Mnogi Srbi su to, izgleda zaboravili.
I da pomenemo i čuvenu i najstariju srpsku kletvu u vremenu kada se opet odlučuje o sudbini Kosova i Metohije…
“Ko je Srbin i srpskoga roda,
I od srpske krvi i kolena,
A ne doš’o na boj na Kosovo:
Ne imao od srca poroda,
Ni muškoga, ni devojačkoga!
Od ruke mu ništa ne rodilo,
Rujno vino, ni šenica bela!
Rđom kap’o, dok mu je kolena!”
Inače, Vidovdan je nepokretni verski praznik koga praznuju Srpska pravoslavna crkva (15. juna po julijanskom kalendaru, 28. jun po gregorijanskom) i Bugarska pravoslavna crkva i jedan je od najvećih srpskih praznika. Kod Srba je poznat pod nazivom Vidovdan, a kod Bugara Vidovden ili Vidov den.
Značaj Vidovdana za srpski narod proističe iz istorijskih događaja koji su vezani za taj datum. Od svih je najznačajniji Kosovski boj, pogibija kneza Lazara (1371—1389) i tzv. propast Srpskog carstva, pa se tog dana, pored svetog Amosa, od početka 20. veka slavi i crkveni praznik Svetog velikomučenika kneza Lazara i svetih srpskih mučenika.
Praznik je posvećen Caru Lazaru, jednom od srpskih velikana koji su vladali srpskim carstvom nakon smrti Dušana Silnog.
Nakon smrti cara Uroša, patrijarh Jefrem je tadašnjeg kneza Lazara, krunisao za srpskog cara. Lazar je slao izaslanstvo u Carigrad sa monahom Isaijom i molio se da se skine anatema sa srpskog naroda. 28. juna 1389. godine posle bitke na Kosovu, pobede srpske vojske i smrti sultana Murata, veliki deo turske vojske je krenuo u povlačenje, ali nekolicina se nije potpuno povukla i oni su kasnije u toku dana izvršili zasedu na cara Lazara i njegovo obezbeđenje i uspeli su da ga ubiju. Njegovo telo preneto je i sahranjeno u manastiru Ravanica kod Ćuprije.
Kada je počela seoba Srba, narod je njegove svete mošti sklonio i preselio u manastir Ravanicu na Fruškoj gori. Za vreme Drugog svetskog rata, 1942. godine, njegovo telo preneto je u Beograd, gde je počivao sve do 1988. godine kada je prenet u manastir Gračanicu na Kosovu. Odatle je 1989. godine, preneto u Lazarevu zadužbinu manastira Ravanicu, nadomak Ćuprije, gde i danas počiva.
Sagradio je mnoge crkve i manastire. Najpoznatiji su Ravanica i Lazarica. Takođe, obnovio je i manastire Hilandar i Gornjak, a bio je i ktitor ruskog manastira Pantelejmona.
Vidovdan je nepokretni verski praznik koga praznuju Srpska pravoslavna crkva (15. juna po julijanskom kalendaru, 28. jun po gregorijanskom) i Bugarska pravoslavna crkva i jedan je od najvećih srpskih praznika. Kod Srba je poznat pod nazivom Vidovdan, a kod Bugara Vidovden ili Vidov den.
Značaj Vidovdana za srpski narod proističe iz istorijskih događaja koji su vezani za taj datum. Od svih je najznačajniji Kosovski boj, pogibija kneza Lazara (1371—1389) i tzv. propast Srpskog carstva, pa se tog dana, pored svetog Amosa, od početka 20. veka slavi i crkveni praznik Svetog velikomučenika kneza Lazara i svetih srpskih mučenika.
Praznik je posvećen Caru Lazaru, jednom od srpskih velikana koji su vladali srpskim carstvom nakon smrti Dušana Silnog.
Nakon smrti cara Uroša, patrijarh Jefrem je tadašnjeg kneza Lazara, krunisao za srpskog cara. Lazar je slao izaslanstvo u Carigrad sa monahom Isaijom i molio se da se skine anatema sa srpskog naroda. 28. juna 1389. godine posle bitke na Kosovu, pobede srpske vojske i smrti sultana Murata, veliki deo turske vojske je krenuo u povlačenje, ali nekolicina se nije potpuno povukla i oni su kasnije u toku dana izvršili zasedu na cara Lazara i njegovo obezbeđenje i uspeli su da ga ubiju. Njegovo telo preneto je i sahranjeno u manastiru Ravanica kod Ćuprije. https://www.crkvenikalendar.com/datum-2018-6-28
Kada je počela seoba Srba, narod je njegove svete mošti sklonio i preselio u manastir Ravanicu na Fruškoj gori. Za vreme Drugog svetskog rata, 1942. godine, njegovo telo preneto je u Beograd, gde je počivao sve do 1988. godine kada je prenet u manastir Gračanicu na Kosovu. Odatle je 1989. godine, preneto u Lazarevu zadužbinu manastira Ravanicu, nadomak Ćuprije, gde i danas počiva.
Sagradio je mnoge crkve i manastire. Najpoznatiji su Ravanica i Lazarica. Takođe, obnovio je i manastire Hilandar i Gornjak, a bio je i ktitor ruskog manastira Pantelejmona.
Letnje računanje vremena u Srbiji se završava u nedelju 27. oktobra, u 03.00 sata kada se časovnici vraćaju jedan sat unazad, na 02.00, najavila je danas Direkcija Ministarstva privrede za mere i dragocene metale.
Direkcija je dodala da je to određeno Zakonom o računanju vremena.
Čas koji se 27. oktobra 2024, zbog pomeranja za jedan čas unazad pojavljuje dva puta, između 2.00 i 3.00 označava se prvi put kao čas „A“ a drugi put kao čas „2B“, piše u saopštenju.
Gradski odbor Srpske napredne stranke u Kragujevcu izdao je saopštenje u kojem oštro osuđuje današnje incidente u Loznici, tokom kojih su, kako se navodi, članovi opozicije nasrtali na državne institucije i izložili narodnu poslanicu Draganu Lukić pretnjama i zastrašivanju.
“Kad kažu sloboda i pravda – misle na nasilje i pretnje.
Iznerviran činjenicom da nije odabran od strane naroda u Loznici i da njegovo ime nije ni najmanje bitno za donošenje važnih odluka u Srbiji, lažni ekolog Aleksandar Jovanović Ćuta i njemu slični nasrnuli su danas na institucije države Srbije, na Skupštinu grada Loznice, na srpskog predsednika i na one koje za državu Srbiju i za Srpsku naprednu stranku predstavljaju svetinje – to je žena, majka, neko slabiji i nežniji!
Narodna poslanica i majka maloletne dece Dragana Lukić danas je sprečena da obavlja posao za koji ju je narod izabrao i bila je izložena jezivom zastrašivanju, torturi, napadima i pretnjama linčovanjem. Da tragedija bude veća, ovo su priredili vandali koji se nazivaju liderima Stranke slobode i pravde, dakle, stranke koja se zalaže za slobodu, pravdu, za prava i dostojanstvo svakog pojedinca – i danas smo imali prilike da vidimo kako to rade!
Vandalizam, bahatost i ilegalni upadi, ponižavanja, vređanja i napadi na neistomišljenike, zastrašivanje, mržnja i nasilje nad ženama – to je lice nemoćne opozicije koja shvata da je narod prozreo namere koje kriju iza lažnoekoloških protesta i zabrane istraživanja i eksploatacije litijuma. Sada je svakom građaninu Srbije jasno da se vladajuća stranka ne boji i, naprotiv, insistira da se čuje mišljenje nauke, struke i institucija, dok opozicija izazivanjem haosa želi da spreči to i tako onemogući napredak i razvoj Srbije.
Rukovodstvo i članovi Gradskog odbora Srpske napredne stranke u Kragujevcu oštro osuđuju današnji čin nasilja, uvereni da će država, na čelu sa Aleksandrom Vučićem, svakom pojedincu garantovati bezbednost i neće dozvoliti fizička ugrožavanja građana. Gospodinu Jovanoviću, ako se gospodinom i može osloviti neko ko se nasilnički ponaša prema ženama, preporučujemo da, posle ovakvog sramnog čina i u skladu sa svojim nadimkom – ćuti.”- navodi se u saopštenju.
U Kragujevcu je 22. avgusta 2024. godine otvoren konkurs za sredstva iz prvog Podsticajnog fonda za ekonomsko osnaživanje osoba sa invaliditetom u Srbiji vrednog više od dva miliona dinara. Fond omogućava finansijsku i mentorsku podršku osobama sa invaliditetom iz Kragujevca i okoline, koje već imaju ili žele da pokrenu svoj posao, kao i poslodavcima koji zapošljavaju osobe sa invaliditetom i žele da unaprede svoje poslovanje.
Prvi podsticajni fond u Srbiji namenjen osobama sa invaliditetom starosti od 18 do 65 godina, kao i privrednim društvima i udruženjima, osnovan je u maju ove godine kroz saradnju Grada Kragujevca, Fondacije Ana i Vlade Divac i Regionalne agencije za ekonomski razvoj Šumadije i Pomoravlja, uz podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Korisnici će moći da se prijave za podsticajna sredstva koja se sastoje od 70% beskamatnih povratnih sredstava i 30% subvencija.
Cilj osnivanja fonda je stvaranje inkluzivnijeg tržišta rada u Kragujevcu, kako bi se podstaklo stvaranje novih radnih mesta i unapredili uslovi za zapošljavanje osoba sa invaliditetom, a cilj konkursa je podrška pokretanju ili unapređenju sopstvenog biznisa osoba sa invaliditetom ili njihovo zapošljavanje u privatnom sektoru, rekla je Gordana Marković, sekretarka Sekretarijata za lokalni ekonomski razvoj, privredu, poljoprivredu i zaštitu životne sredine Grada Kragujevca. Ona je, imajući u vidu Zakon o rehabilitaciji zapošljavanja OSI, pozvala privrednike da konkurišu za podsticajna sredstva, kao i osobe sa invaliditetom da iskoriste šansu za pokretanje sopstvenog posla.
Maksimalan pojedinačan iznos za koji osobe sa invaliditetom mogu da se prijave 215.000 dinara, dok je za poslodavce taj iznos 535.000 dinara. Konkurs je otvoren do 31. oktobra 2024. godine. Više informacija o uslovima konkurisanja mogu se saznati na sajtu Fondacija Ana i Vlade Divac link.
Inače, Fond je osnovan ulaganjem 12.500 dolara od strane Fondacije Ana i Vlade Divac uz podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), dok je 7.500 dolara obezbedio Grad Kragujevac. Fond je osmišljen tako da korisnici vraćaju sredstva u periodu od tri godine, čineći ih samoodrživim. Vraćena sredstva će biti na raspolaganju drugim korisnicima koji će u budućnosti imati priliku da unaprede svoja poslovanja.
Pored finansijske podrške, osobama sa invaliditetom i poslodavcima biće pružena i mentorska podrška, kao i treninzi za pokretanje i unapređenje poslovanja.