Ove godine satove pomeramo 29. marta, nedelju dana ranije nego prošle godine kada je promena bila 30. marta. Razlog je pravilo EU koje svake godine određuje tačan datum poslednje nedelje u martu.
Pomeranje sata dva puta godišnje, u proleće i jesen, praksa je koja decenijama utiče na svakodnevni život miliona ljudi. Iako deluje jednostavno – sat unapred ili unazad za jedan sat – ova promena ima šire posledice na zdravlje, san, produktivnost, privredu i organizaciju društva.
Cilj uvođenja letnjeg i zimskog računanja vremena bio je bolje iskorišćenje dnevnog svetla i smanjenje potrošnje energije. Ipak, danas se sve češće postavlja pitanje da li ova praksa i dalje ima smisla.
Efekti na bioritam i san
Mnogi stručnjaci upozoravaju da pomeranje kazaljki negativno utiče na bioritam i san, dok drugi ističu koristi – duže svetle večeri i potencijalne uštede energije. Rasprave o ukidanju pomeranja sata poslednjih godina sve su intenzivnije, posebno u evropskim zemljama gde se čak sprovode javna savetovanja o ovoj temi.
Zašto je 2026. promena ranija?
Promena vremena uvek se događa poslednje nedelje u martu (u jesen poslednje nedelje u oktobru). Budući da dani u nedelji u kalendaru svake godine padaju drugačije, pomera se i tačan datum. U 2026. poslednja nedelja u martu pada 29. marta, zbog čega ćemo satove pomeriti ranije nego prošle godine.







