Vaskršnji ponedeljak u pravoslavnoj tradiciji označava nastavak radosti najvećeg hrišćanskog praznika i deo je Svetle nedelje, perioda ispunjenog posebnim običajima i verovanjima.
Ovaj dan predstavlja drugi dan proslave Vaskrsa i u kalendaru Srpske pravoslavne crkve obeležen je crvenim slovom, zajedno sa Vaskršnjim utorkom. Smatra se produžetkom vaskršnje radosti i duhovnog slavlja, kada vernici nastavljaju da se pozdravljaju rečima „Hristos vaskrse“ i „Vaistinu vaskrse“, čuvajući tako poruku o pobedi života nad smrću.
Prema predanju i narodnim običajima, Vaskršnji ponedeljak nosi i određena pravila ponašanja. U pojedinim krajevima veruje se da žene na ovaj dan ne bi trebalo da započinju teške kućne poslove, kako bi godina protekla u miru i blagostanju.
Posebna odlika ovog perioda jeste i to što nema posta. Svetla nedelja ubraja se u takozvane trapave sedmice, tokom kojih se ne posti ni sredom ni petkom, čime se dodatno naglašava praznična radost i značaj Vaskrsa.
U duhovnom smislu, ovaj dan podseća na radosnu vest o Hristovom vaskrsenju, koju je, prema hrišćanskom predanju, anđeo saopštio ženama mironosnicama na praznom grobu, pozivajući vernike da u radosti, veri i nadi provedu ove praznične dane.







