Politika

DR Milivoje Lapčević: DO 2014 KRAGUJEVCOM SU VLADALI KVAZI-DOMAĆINI

DR Milivoje Lapčević: DO 2014 KRAGUJEVCOM SU VLADALI KVAZI-DOMAĆINI
  • Publishedјун 15, 2020

 

„Za razliku od finansijske teorije, koja stalno ističe potrebu racionalnog finansijskog upravljanja (kako lokalnim tako i centralnim finansijskim resursima), politička i opšta javnost sklonije su da simpatično deseteračko pitanje – „kud se dede car Nemanje blago?“, postavlja mahom kao zvučni background postizbornog političkog folklora. I to u vreme kada se pojava zaticanja praznih državnih kasa (posebno na lokalnom nivou) odvija po epidemijskom obrascu“- kaže na početku razgovora za naš portal dr Milivoje Lapčević, profesor Pravnog fakulteta govoreći o stavu teorije i prakse o stanju javnih finansija.

Možete li biti konkretniji. U kakvom su stanju kragujevačke javne finansije danas?

Odgovoru na to pitanje prethodi neizbežno podsećanje na svojevremeno zatečeno stanje, kako bi se moglo govoriti o rezultatima aktuelne gradske vlasti tim povodom. Sa promenom vlasti 2014. godine, suprotno očekivanjima nekih optimista da bi zatečena situacija mogla biti bar umereno loša, vrlo brzo su obelodanjene prave informacije. A one nisu ostavljale prostora da budu ulepšavane, već naprotiv – ukazivale su na gigantski obim devastiranja svih poluga lokalnog finansijskog upravljanja u periodu pre 2014. godine.

Postalo je očigledno da su bili u pravu pesimisti kao bolje upućeni. Gde treba tražiti razloge toj devastaciji javnih finansija?

Čini mi se da je priča u urušavanju sistema javnih finansija pretočena na politički teren ništa drugo do obaveza da kao građani i birači ozbiljno razmislimo o političkim kvazi domaćinima, koji su uspeli da ozbiljno urušavaju kragujevačke gradske finansije do 2014. godine.

Kvazi domaćini?

Znate kako. Kvazi domaćin je zapravo kvalitetan produkt ezoterijske semantike kojom se ulazilo u biračko telo. To je bila ona marketinška mantra od koje se očekuje da jednom prikačena obezbedi doživotnu političku sakralizaciju dotičnom političaru –

„domaćinu“. Tako su izlivi političkog testosterona iza sebe ostavljali opustošene javne kase i zadužena pokoljenja. Kada se izgovori na TV-u tačno određeni broj puta pokazuje primetno delovanje u rasterivanju nečastivih sila neoliberalne ekonomije, čvrsto rešene da, naročito u predizbornom periodu, satre inače vrlo perspektivog domaćeg radnika i seljaka. I domaćina.

Hoćete reći da je lokalno liderstvo tipa kvazi domaćina politički odgovorno?

Umesto kao ideja racionalnog finansijskog upravljanja, fenomen „lokalnog domaćinluka“ u Srbiji je uveden kao „hemijski čist“ politički proizvod, u početku prilično klimav laboratorijski frankenštajn DOS-a, rešenog da odnarođenu elitističku vlast približi

dr Milivoje Lapčević

„radničko-seljačkoj“ osnovi društva, tako što će je omađijati živopisnim fatamorganama o nadljudski sposobnim i bogougodnim lokalnim domaćinima. Uzduž i popreko Srbija je bila premrežena feudalnim vilajetima „lokalnih domaćina“ iz petnih žila rešenih da postanu više od eksperimenta. Da avanzuju. I avanzovali su. Retki su i evoluirali. Na ovaj ili onaj način građani Srbije postajali su taoci namnoženih „jezičaka na vagi“, najopasnije evolutivne forme „lokalnog kvazidomaćinluka“, stadijuma u razvoju nadprosečno „sposobnog“ lokalno-političkog valije u kojem razvija sistemski imunitet na pokušaje da ih privedu vladavini opšteg interesa.

Potreba jedinstvenog planiranja ciljeva državne politike na opštem i lokalnom planu, bila je suspendovana činjenicom da su politički interesi lokalnih kvazi domaćina zamaglili interese celine, a nisu bili retki ni oni koji su smatrali da državne celine

nije ni bilo. U tom smislu nije se ni Kragujevac mnogo razlikovao do 2014. godine.

 ucentar.rs

 

1 Comment

  • Шта овај лик паламуди, боже сачувај. Брбља и лупета, користећи неологизме и анахроне изразе који су само њему јасни, спаја неспојиво, филозофира у празно, све како би оправдао титулу „Др“ пре имена и презимена.

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *