Connect with us

fokus

ONI su ponos Srbije: priča dana o Spasićima i „maturantu broj 3“!

Published

on

Bračni par Ana i Darko Spasić iz Kragujevca ima sedmoro dece juče su proslavili „malu maturu“ svoje kćerke. 

„Maturant broj 3“- našalila se Ana u svom komentaru. 

Spasići su ponos ovog dela Srbije. Poštena porodica iz Kragujevca koja jednostavno voli decu. Nikada ništa nisu tražili ni od koga. Jednostavno kako kažu „vole decu”. A njena deca su za primer. Lepo vaspitana, odlični đaci, većina sportisti. Sve je organizovano, bez tenzija. Kuća puna ljubavi. Nasmejani, vedri…

– Mi volimo decu. Da je sreće da svaka porodica u Srbiji ima bar po četvoro kao nekada kada su naše bake rađale – kaže uvek skromna Ana.

Teodora, Anastasija, Milica i Marija

Svoju ljubav još iz mladačkih dana ona i suprug krunisali su predivnom porodicom i decom. Najstarija Milica je učenica trećeg razreda Druge kragujevačke gimnazije i bavi se atletikom. Teodora pokazuje talenat za slikanje, ali takođe trenira atletiku kao i mlađe sestre – četrnaestogodišnja Anastasija i dvanaestogodišnja Marija. Tu je i Đurđija koje dve godine starija od četvorogodišnjeg Gavrila. Vasilija ima 18 meseci.

Međutim, ova priča pored sve njene lepote i sjajnog odjeka u javnosti ima i druge stranu.

-Nemamo nikakvu pomoć države. Ni od koga. Ali teže su mi pali svojevremeno komentari da smo „jurili muško“, „da žena ne treba da rađa“ i milion drugih hejterskih gluposti. Srbija i Šumadija izumiru. Dovoljno je proći kroz naša sela- kaže Ana.

Spasići trenutno renoviraju potkrovlje. Mesta već u staroj porodičnoj kući nedostaje. Pomoglo je par ljudi dobre volje, ali opet, kao i do sada -moraće sami…

Država i grad „padaju“ i na ovom ispitu…

 



ucentar.rs

Continue Reading
Click to comment

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

fokus

Danas je petak 13. – dan koji mnogi smatraju baksuznim: Zašto se zapravo plašimo ovog datuma?

Published

on

By

Za neke samo još jedan dan u kalendaru, za druge – sinonim za nesreću. Petak 13. je kroz istoriju stekao reputaciju najbaksuznijeg dana, a razlog za to leži u spoju dva simbola loše sreće: petka kao dana i broja 13.

Egipatsko nasleđe: Broj 13 kao prelazak u večnost

Stari Egipćani verovali su da se život sastoji od 12 faza, dok je 13. predstavljala smrt – prelazak u zagrobni život. Iako nije nužno negativan, broj 13 je simbolisao misterioznu i nepoznatu promenu.

Vikinška legenda: Nezvani gost koji donosi haos

U nordijskoj mitologiji, bogovi su priredili večeru za 12 zvanica. Pojava 13. gosta, Lokija – boga haosa, izazvala je nesreću i smrt, pa je broj 13 ostao simbol nereda i zla.

Hrišćanska simbolika: Od Eve do Jude

Prema nekim verovanjima, Eva je navela Adama da zagrize zabranjeno voće upravo na petak 13. Na Tajnoj večeri bilo je 13 osoba – Isus i 12 apostola, među kojima i Juda, koji ga je izdao. Broj 12 se smatra simbolom sklada, a 13 kao element koji taj sklad narušava.

Srednjovekovna sujeverja: Veštice, đavo i petak

U evropskim legendama, verovalo se da su se veštice okupljale petkom – i to u grupama od 13. U norveškoj mitologiji, boginja Friga navodno se svakog petka sastajala sa 11 veštica i đavolom – što dodatno učvršćuje asocijaciju na zlo i nesreću.

Istorijska pozadina: Templari i prokletstvo

Petak 13. oktobra 1307. godine, francuski kralj Filip IV naredio je masovno hapšenje i pogubljenje vitezova templara. Ovaj događaj ostavio je dubok trag u evropskom kolektivnom pamćenju.

Zakoni bez 13: Preskočeni broj u Vavilonu

Broj 13 je bio toliko nepoželjan da je izostavljen iz Hamurabijevog zakonika. Nakon zakona broj 12, sledeći član bio je označen kao 14.

Naučni naziv straha: Paraskevidekatrijafobija

Strah od petka 13. čak ima i stručno ime – paraskevidekatrijafobija. Istorijski gledano, čak je i američki predsednik Frenklin Ruzvelt izbegavao putovanja tog datuma i nikada nije pozivao 13 gostiju za stolom.

Danas se procenjuje da milioni ljudi širom sveta osećaju nelagodnost kada ovaj dan dođe – iako im se ništa konkretno loše ne desi.

Continue Reading

fokus

Zavod za urgentnu medicinu: Više od 100 intervencija u prethodna 24 sata

Published

on

By

Tokom protekla 24 sata, ekipe Zavoda za urgentnu medicinu Kragujevac imale su ukupno 45 izlazaka na teren – 22 u toku dana i 23 tokom noći.

Continue Reading

fokus

Uhapšen Kragujevčanin u akciji „Armagedon“ zbog posedovanja i distribucije dečje pornografije

Published

on

By

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom i međunarodnim partnerima, sproveli su opsežnu akciju pod nazivom „Armagedon“, u okviru koje je uhapšeno šest osoba zbog sumnje da su posedovali i delili sadržaj dečje pornografije. Među uhapšenima se nalazi i M. K. (1994) iz Kragujevca.

Akcija je trajala od maja ove godine i obuhvatila više gradova širom Srbije – Beograd, Novi Sad, Kragujevac, Pančevo, Sremsku Mitrovicu i Jagodinu. Policija je pretresla stanove osumnjičenih i zaplenila digitalne uređaje koji sadrže dokaze o seksualnom zlostavljanju maloletnika – uključujući eksplicitne video-zapise i fotografije.

Prema dostupnim informacijama, osumnjičeni su sistematski preuzimali i razmenjivali zabranjeni sadržaj putem različitih digitalnih mreža i platformi. Kod jednog od njih otkriveni su folderi sa snimcima koji prikazuju najteže oblike zlostavljanja dece.

Kragujevčanin M. K., prema navodima iz istrage, bio je aktivan u zatvorenim digitalnim krugovima specijalizovanim za razmenu ovog sadržaja. Njegovo hapšenje izazvalo je uznemirenost u javnosti, s obzirom na monstruoznost i težinu krivičnog dela.

U identifikaciji osumnjičenih i prikupljanju dokaza važnu ulogu odigrala je saradnja sa međunarodnim partnerima, među kojima su Evropska jedinica za visokotehnološki kriminal – Europol Slovenija i Nacionalni centar za nestalu i eksploatisanu decu (NCMEC) iz SAD.

Svim osumnjičenima određeno je zadržavanje do 48 sati, a potom su, uz krivične prijave, privedeni nadležnim tužilaštvima. Istraga je u toku.

Apel: Ministarstvo unutrašnjih poslova poziva roditelje i građane da pažljivo prate digitalne aktivnosti dece, te da svaku sumnju na zloupotrebu ili neprimeren kontakt prijave putem platforme „Pametno i bezbedno“ ili pozivom Nacionalnom kontakt centru za bezbednost dece na internetu.

Continue Reading

Najpopularnije