Priča o prvom srpskom vitezu čiji dan danas slavimo!
Despot Stefan Lazarević u narodu poznat i kao Visoki Stefan, bio je sin kneza Lazara i kneginje Milice. Za njega se kaže da predstavlja gorostasnu figuru srpske istorije.
Kada je imao samo 13 godina, započinje svoju vladarsku karijeru i na svoja pleća uzima Srbiju – opterećenu materijalnim i ljudskim žrtvama, u kojoj vlada bezvlašće i strah od turske najezde.
U tom periodu, preživela vlastela se povlačila na svoje teritorije bez želje da brine o stanovništvu.
U ovakvim okolnostima i uz svesrdnu pomoć majke, Stefan je sazrevao kao ličnost, državnik i ratnik. Stefan Lazarević izrastao je u, pojavom, neverovatnog čoveka. Bio je riđokos, imao je plave oči i bio neobično visok. Pričalo se da ljudi nisu mogli dugo da izdrže njegov pogled.
U mnogo čemu osoben, on je jedini srpski vladar čiji su zemni ostaci identifikovani DNK analizom, što dodatno zaokružuje sliku o njegovoj posebnosti i u smrti, i u životu. Dugo se mislilo da je grob despota Stefana u manastiru Koporin. Nakon DNK analize koja je obavljena na moštima pronađenim u neimenovanom grobu u manastiru Manasiji, njegovoj zadužbini, utvrđeno je da mošti pripadaju Stefanu, osobi u najbližem srodstvu sa knezom Lazarom Hrebeljanovićem. Otkriveni zemni ostaci despota Stefana govore o njegovoj visini od oko 178 cm, što je impresivna visina u epohi u kojoj se prosečni rast odraslog muškarca kretao oko 165 cm. Zato su ga zvali Visoki.
Manastir Kamenac u Gruži vezan za despota Stefana
Jedan od najstarijih manastira u Šumadiji je manastir Kamenac nastao pre 6 vekova. Njegova izgradnja povezana je sa vladavinom despota Stefana Lazarevića koji je po predanju videvši kamen izvađen sa obližnjeg brda naredio da se napravi svetinja koja je upravo po tom kamenu dobila ime. U dvorištu manastira nalazi se i škola nastala 1818. godine. Srednjovekovna svetinja koja je odolevala vekovima i predstavljala utočište duhovnog života, manastir Kamenac, simbol je opstanka srpskog naroda i šumadijskih sela u teškim vremenima.
Legenda o smrti despota Stefana Lazarevića
Despot Stefan Lazarević je iznenada preminuo u subotu, 19. jula 1427. u 50. godini života od posledica srčanog udara kako danas smatra najveći broj istoričara. On je na povratku iz Šumadije, gde je bio u svom letnjem dvoru, zastao nedaleko od današnjeg Kragujevca, da bi se odmorio i ručao, posle čega je otišao u lov.
Tokom njega, dok je bio na konju, despotu Stefanu je na rame sletela ptičica – slavuj ili vrabac, kaže priča. Izgledalo je, kaže legenda, kao da mu nešto šapuće, i despot ju je nežno uzeo u ruke i nešto joj govorio.
U jednom trenutku, ptičica je odletela, a već sledećeg trenutka Stefan Lazarević je pao sa konja. O ovoj lepoj legendi pisala je u svojoj knjizi “Beogradski spomenarnik – Ličnosti u beogradskim spomenicima“ književnica Neda Kovačević.
izvor: Stil/serbianshop.com
priredio: UCENTAR