Poveži se sa nama
Admiral

Društvo

BOŽIĆNI POST POČINJE ZA 2 DANA, A TRAJE ČAK 40: Ovo su pravila za vernike, rešena i nedoumica da li su ljudi koji NE POSTE GREŠNI!

Published

on

 

Božićni post počinje 28. novembra i traje 40 dana do Božića. Pravoslavni vernici se ovim postom pripremaju za praznovanje rođenja Isusa Hrista.

Božićni post ima dva bitna aspekta, telesni i duhovni i nijedan od njih, prema rečima sveštenika ne smemo zanemariti. Božićni post uveden je po uzoru na samog Isusa Hrista.

Prema pravilima posta i prema rečima Svetog Jovana Zlatoustog, telesni post – odnosno uzdržavanje od hrane životinjskog porekla – nema koristi za vernika ako nije povezan s duhovnim.

– Ne govori mi: Toliko dana sam postio nisam jeo ovo ili ono, nisam pio vina, išao sam u gruboj haljini; nego kaži nam da li si od gnevnog čoveka postao tih, od žestokog – blag. Ako si iznutra pun zlobe, zašto si telo mučio? – reči su Svetog Jovana Zlatoustog.

Božićni post uveden je po uzoru na samog Isusa Hrista. Inače, ranije je trajao samo sedam dana, ali je na Svehrišćanskom saboru 1166. doneta odluka da ubuduće traje 40 dana. Ipak, oni koji imaju zdravstveni ili neki drugi problem zbog kog ne mogu da izbegavaju hranu životinjskog porekla 40 dana imaju mogućnost tzv. „malog posta“, koji traje sedam dana.

Sa druge strane, oduvek u našem narodu postoji nedoumica – da li su ljudi koji ne poste grešni?

– Mi stalno živimo u grehu. Tolika je naša vezanost za hranu, odmor, relaksaciju, da mi pravimo idole od toga… Iz toga proizilazi i bludni život. A naša nasušna potreba, da bi nam duh disao, naša nasušna potreba je post. Čovek koji ne posti on ne pomaže sebi. Nije precizno reći da greši. Recimo on ne pomaže sebi da se oslobodi od greha. Post je jedan način da se oslobodimo od greha. Kada se čovek trudi oko posta, njegova duša i telo se oslobađaju od greha – objašnjava otac Gojko Perović i dodaje:

– Čovek sam po sebi nije svet. Trebaš stalno da se trudiš. Ako si sinoć bio rapoložen, to ne znači da te ujutru neće sačekati neki problem. Zato svaki dan treba da se trudimo, opet i opet da se opet oslobađamo od greha. Zato je post tu dobar jer nas oslobađa od greha.

Smatra da nam daje pravac kojim treba da se krećemo.

– Gospod će po nas doći iznenada, a čovek koji se nije oslobodio greha, koji nije radio na tome da se svaki dan oslobađa od greha, neće imati kad to da uradi. Zato je post dobar jer vaspitava našu dušu da bude slobodna od strasti i hrabar u Gospodu – zaključio je otac Gojko Perović.

Pravila božićnog posta

U toku božićnog posta ne jede se meso, beli mrs i jaja. Ulje i vino su dozvoljeni svim danima osim srede i petka koji se posti na vodi. Riba se jede svake subote i nedelje, kao i na Vavedenje Presvete Bogorodice, čak i ako praznik padne u sredu ili petak. Poslednja nedelja božićnog posta je stroža, bez upotrebe ribe, a po mogućsvu je na vodi. Na Badnji dan se ne upotrebljava ni ulje ni vino, već se obavezno posti na vodi.

Continue Reading
Click to comment

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Društvo

Tužilaštvo o skupu 15. marta: Nasilje neće biti tolerisano

Published

on

By

Više javno tužilaštvo u Beogradu oglasilo se povodom protesta koji je najavljen za 15. mart, apelujući na sve učesnike skupa i građane da poštuju propise o javnom redu i miru i da svoje pravo na okupljanje iskoriste u skladu sa Ustavom i zakonima Republike Srbije.

– Svako ima pravo na mirno okupljanje, ali nasilje neće biti tolerisano i svi koji za njim posegnu biće procesuirani u skladu sa zakonom. To se odnosi kako na one koji eventualno napadnu učesnike mirnih protesta, tako i na sve koji budu vršili nasilje prema drugim licima, pripadnicima policije ili predstavnicima državnih organa – navodi se u saopštenju Tužilaštva.

Takođe, iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije poručuju da će, kao i tokom prethodnih protesta, policija preduzeti sve neophodne mere kako bi skup protekao mirno i dostojanstveno, bez ugrožavanja javnog reda i mira.

– Policija će obezbediti zaštitu imovine, fizičkog integriteta i spokojstva svih građana, a svi eventualni incidenti biće procesuirani u skladu sa zakonom – ističu iz MUP-a.

Continue Reading

Društvo

Pola veka bez Ive Andrića: Nasleđe nobelovca koje ne bledi

Published

on

By

Danas se navršava tačno 50 godina od smrti Ive Andrića, jednog od najznačajnijih srpskih i svetskih književnika. Nobelovac, pripovedač i diplomata, čija se dela i dalje citiraju, izučavaju i otkrivaju u novom svetlu, napustio nas je 13. marta 1975. godine.

O njegovim rečenicama – jednostavnim, a prepunim značenja – pišu se doktorati. Njegovi romani, pripovetke i eseji nose duboko razumevanje ljudske prirode i istorijskih okolnosti koje oblikuju sudbine pojedinaca i naroda. Andrićev opus inspiriše generacije pisaca da kroz literaturu istražuju sopstveni identitet, istoriju i kulturu, doprinoseći time raznolikosti svetske književne scene.

Prve radove objavljivao je na nemačkom jeziku, a zbog političkih stavova i podrške „Mladoj Bosni“ proveo je nekoliko meseci u švajcarskom zatvoru. Njegov prvi roman, „Na Drini ćuprija“, jedno je od najvažnijih dela jugoslovenske i svetske književnosti. Pisao ga je u Beogradu tokom Drugog svetskog rata, gradeći pripovest o mostu, njegovom graditelju i generacijama koje su preko njega prolazile. Kroz ovaj simbol, Andrić je oslikao složene odnose među ljudima različitih vera i društvenih slojeva, dočaravši vekove prožete emocijama, kulturnim promenama i istorijskim potresima.

Njegova dela imaju snažnu ekspresiju – jednom pročitani, njegovi likovi i priče ostaju u sećanju čitalaca zauvek. Svako novo čitanje otkriva nove slojeve njegove umetnosti, potvrđujući zašto je jedan od najznačajnijih svetskih književnika.

U privatnom životu bio je skroman i povučen, svedok ratova, izolacije i političkih pritisaka. Kao uspešan diplomata, godinama je gradio karijeru, ali se na kraju u potpunosti posvetio književnosti. Njegova dela predstavljala su ambasadore jugoslovenske kulture u svetu, ukrašena bogatim jezikom i dubokim mislima.

Nobelovu nagradu za književnost primio je 1961. godine iz ruku švedskog kralja, uz zvuke tada zabranjenog Marša na Drinu Stanislava Biničkog, posvećenog srpskim junacima sa Cera i Kolubare. Novčani deo nagrade, koji bi danas iznosio oko milion evra, Andrić je u potpunosti poklonio Bosni i Hercegovini za izgradnju biblioteka i kupovinu knjiga.

Pola veka nakon njegovog odlaska, Andrićeve misli, njegova dela i poruke ostaju živi, nastavljajući da oblikuju nove generacije čitalaca i mislilaca.

Continue Reading

Društvo

Poskupljenje brašna u Srbiji: Nove cene važe do kraja avgusta

Published

on

By

Od 1. marta došlo je do povećanja cena brašna u kilogramskim pakovanjima, što je rezultat dogovora Ministarstva privrede i Poslovnog udruženja Žitounija.

Kilogram brašna tipa 500 sada košta 50,90 dinara umesto dosadašnjih 40,90, dok je cena brašna tipa 400 porasla sa 45 na 55 dinara. Ove cene važiće do 31. avgusta, koliko traje uredba koja reguliše tržište brašna, izjavio je direktor Žitounije, Zdravko Šajatović. Takođe, očekuje se da Vlada Srbije na narednoj sednici prihvati predlog Žitounije o dodatnoj podršci mlinarskoj industriji.

Uticaj na maloprodaju i potrošače

Nove proizvođačke cene neminovno će dovesti do rasta maloprodajnih cena brašna. U prodavnicama kilogram ove namirnice već sada košta i do 85 dinara, iako su trgovci do sada poštovali ograničenja iz Uredbe.

Prema pravilima, kupci su u jednoj kupovini mogli da pazare maksimalno po pet kilograma brašna tipa 400 i 500. U maloprodaji cena brašna nije smela da prelazi 54,99 dinara po kilogramu za tip 400, odnosno 49,99 dinara za tip 500.

Za nepoštovanje Uredbe predviđene su kazne do dva miliona dinara, kao i zabrana rada pravnim licima u trajanju od šest meseci do godinu dana.

Razlozi poskupljenja

Iz Žitounije ističu da je poskupljenje brašna neizbežno zbog rasta troškova proizvodnje. Cena pšenice porasla je za više od 20%, dok su troškovi radne snage udvostručeni. Dodatno, od 1. aprila cena električne energije za mlinarsku industriju skače sa 95 na 120 evra po megavat-satu, što je povećanje od 26,32%.

Podsećamo, Žitounija je još pre dvadesetak dana zatražila korekciju cena brašna, ali Vlada Srbije nije krajem februara odobrila ovaj zahtev. Međutim, sada je postignut dogovor koji će važiti do kraja avgusta.

Continue Reading

Najpopularnije