Connect with us

aktuelno

SREĆNA SLAVA, DOMAĆINI! Danas je Sveti Alimpije Stolpnik

Published

on

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas proslavljaju Svetog Alimpija Stolpnika. Ovaj svetac u postu i molitvi na stubu proveo je više od pola veka.

Sveti Alimpije Stolpnik rođen je u Andrijanopolju u šestom veku. U mladosti se udaljio na neko grčko groblje van grada, za koje se verovalo da je mesto puno demona i nečistih sila.

Tu je postavio krst, sagradio hram i podigao stolp, stub, na kojem je, u postu i molitvi, proveo 53 godine. Zbog toga je i nazvan Stolpnik.

S vremenom, ljudi su počeli da ga poštuju i dolaze radi utehe, pouke i isceljenja.

Poživeo je po jednima sto, po drugima 112 godina. Njegove mošti i danas su isceliteljske.

U Srbiji se Sveti Alimpije Stolpnik slavi kao krsna slava, uvek posna zbog Božićnog posta.

U narodu se priča da je zaustavljao kugu i gubu, odbijao nezdrave vetrove i činio razna druga čuda.

Danas se ne preže tegleća stoka. Odlazi se rano u crkvu da bi sve bilo zdravo u narednoj godini.

veti Alimpije na ikoni se predstavlja u asketskom, tj. pustinjačkom odelu kako sedi na svom stolpu. On je zaštitnik stoke, pa se zato na njegov dan ne upreže stoka. Po predanju, on je pregazio kugu i od tada se ona ne javlja.

Iako praznik Sveti Alimpija nije zapovedan, a time i neradan za vernike, njegov kult je rasprostranjen kod Srba i slavi se i kao krsna slava.

U Srbiji se, u nekim krajevima naziva i Sveti Đorđe Alempije. To je zato što se toga dana slavi spomen osvećenja dva hrama Sv. velikomučenika Georgija, u Rusiji i u Grčkoj. Narod je kult oba svetitelja sjedinio u jedan.

Veruje se da je Sveti Alimpije učini mnoga čudesa blagodaću Hristovom. Bolne je isceljivao, đavole iz ljudi isterivao i budućnost je predskazivao. Na 14 godina pre smrti, noge su mu bile poražene ljutom bolešću, te za sve to vreme on nije mogao da stoji već od samog prestavljenja svog ležao je na jednoj strani. I kada su njegovi učenici želeli da ga okrenu na drugu stranu, on im to nije dozvoljavao.

Prema narodnoj tradiciji, ne valja ni da se na ovaj dan jede goveđe meso. Otud, naročito, u istočnim delovima Srbije, da bi „kući krenulo“, na trpezi na ovaj dan ne sme da se nađe kravlje, goveđe, juneće meso.

Kao i na sve druge velike pravoslavne praznike, i na ovaj bi, barem što se narodne tradicije i običaja tiče trebalo preskočiti sve teške poslove.



ucentar.rs

Continue Reading
Click to comment

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

aktuelno

DANAS SU SVETE TROJICE

Published

on

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici slave jedan od najznačajnih hrišćanskih praznika – Svete Trojice, koji se još zove Duhovi i Silazak Svetog duha na apostole.

Praznuje se tri dana, a crkve su okićene zelenim grančicama i posute travom.

Na Svete Trojice ispunilo se Hristovo obećanje učenicima da će primiti blagodet Duha Svetog i progovoriti mnogim jezicima koje do tada nisu znali. Time je završeno osnivanje Hristove crkve, a apostoli krenuli po svetu da šire Hristovo učenje.

Još od prvih hrišćana, običaj je da se na ovaj praznik pod u hramovima pokriva travom, a zidovi ukrašavaju zelenim granama.

Tokom molitve, narod plete venčiće od trave koje posle nosi kući i ostavlja pored ikone i kandila. Mnogi nose venčiće sa sobom, da bi ih Gospod zaštitio od raznih nesreća.

Koliko je veliki praznik, govori i to da se slavi tri dana. Praznovanje se nastavlja cele sedmice tokom koje se ne posti. Predstavlja uvod u Petrovki post koji ove godine počinje 24. juna.

Sveta Trojica slavi se i kao krsna slava, negde prvi, a negde drugi dan.

Slava je Kraljeva, Kruševca, Požarevca, beogradskih opština Surčin, Čukarica i Lazarevac.

Kao slava, Dan policije i Dan MUP-a Srbije, obežava se u znak sećanja na 1862. godinu kada je srpska žandarmerija, na ovaj praznik, odigrala presudnu ulogu u sukobima kod beogradske Čukur-česme, kao i u naredna dva dana tokom turskog bombardovanja Beograda.

A ŠTA KAŽU OBIČAJI

Običaj je da se na ovaj praznik u hramove i domove unosi osvećena zelena trava i cveće. Za to ima nekoliko „pokrića“.

Jedno je po ugledu na starozavetni jevrejski običaj o prazniku „Sedmica“, pošto je Duh Sveti sišao na apostole na ovaj jevrejski praznik. Zelenilo obnavlja prirodu, a Duh Sveti obnavlja duše naše kao i celokupno biće.

Drugi je da su kuće Jevreji a time i apostoli ukrašavali granjem, cvećem i travom podsećajući se na vreme kad su posle ropstva lutali sa Mojsijem po pustinji i živeli u kolibama od granja i lišća.

Posle svete Liturgije služi se Molitva, Priziv Svetom Duhu, na kojoj se kleči i pletu se venci od trave i cveća. Ti venčići se nose kući i stavljaju pored ikone i kandila na zid. Praznik Svete Trojice uvek se slavi u nedelju.

Običaji vezani za Svetu Trojicu imaju veze sa paganskim vremenima i borbom protiv demona te se smatra da na Duhove ne treba spavati.

Veruje se da u periodu pre i posle ovog praznika vladaju moćne energije. Običaj je da se obilaze manastirišto bi naročito trebalo da čine osobe koje traže oprost grehova ili lek za bolest. Dobro je, kako tvrde upućeni, iz tih manastira poneti osveštanu vodicu jer u narednih godinu dana obezbeđuje harmoniju u domu.

U istočnoj Srbiji, uoči, na dan i posle Svete Trojice, Vlahinje, veruje se, imaju pojačanu vančulnu percepciju i tada proriču, baju vodicu za skidanje čini i spravljaju biljne meleme za uspeh i blagostanje. U Homolju i Timočkoj krajini, između dva utorka oko Trojice, organizuju se povorke.

U jednoj od njih – “kraljici”, učestvuju najlepše devojke u selu, predstavljajući rusaljke, vile koje su nastale od duša preminulih devojaka i utopljenih žena, pokopanih bez uobičajenih pogrebih obreda.

Prema pisanju etnologa dr Slobodana Zečevića, omiljeno mesto im je krošnja, pa se zato ne preporučuje penjanje po drveću da se ne bi uznemirile, zaposele osobu ili je namamile u kolo da igra do smrti.

Da bi se čovek zaštitio od takve nesreće, u džepu treba da nosi čen belog luka ili pelina, a drveće se ritualno kiti darovima: sapunima, šarenim peškirima, flašicama parfema i ruževima za usne.

izvor: https://www.kurir.rs/

Continue Reading

aktuelno

Danas su letnje ili duhovske zadušnice…

Published

on

By

Zadušnice su subotnji dani posvećeni pomenu i molitvama za upokojene, posebni dani kada se na bogosluženjima; liturgijama i parastosima, deljenjem milostinje , uređivanjem grobova, odaju poštovanje upokojeni članovima familije i crkve. Ovog dana treba otići u crkvu i obići grobove koje valja preliti vinom, urediti, okaditi i zapaliti sveće.


Uobičajeno je da se na zadušnice vrši Liturgija na kojoj sveštenik preliva vinom žito posle čega se izlazi na groblje. Oni koji nisu u mogućnosti da obiđu grobove svojih najmilijih svakako treba da odu do najbližeg hrama i da tu obave pomen na svoje upokojene. Pošto je to dan kada se posebno obraća pažnja na deljenje milostinje, obavezno se svakom prosjaku koga sretnemo, udeli barem nešto hrane.


Duhovske zadušnice uvek su u subotu pred Duhove (Silazak Svetog Duha). Tog dana vrši se pomen „od veka usopšim blagočestivi hrišćanima, ocima i braći našoj“. I ove subote crkva se moli za sve one koji su pobožno usnuli u pustinji, gradovima, na moru, na zemlji, na svakom mestu i nabraja careve, sveštenike, arhijereje, monahe i sve u svakom svenarodnom uzrastu od Adama do danas. Zaupokojene jektenije se uzimaju u toku sadržajnog kanona na jutrenju.


Osim letnjih u kalendaru SPC postoje još zimske ili Mitrovačke zadušnice, zatim prolećne koje padaju sedmicu pred početak Velikog ili Časnog posta i Miholjske ili jesenje zadušnice.

Continue Reading

aktuelno

NEPREGLEDNA REKA LJUDI! NA HILJADE VERNIKA SLIVA SE KA OSTROŠKOJ SVETINJI: Pogledajte veličanstvene prizore iz manastira (VIDEO)

Published

on

By

Na hiljade vernika slilo se ka manastiru Ostrog, svetinji u koju već danima pristižu kolone ljudi koji veruju u isceliteljske moći moštiju Svetog Vasilija Ostroškog.

Jutros u 8 sati počela je Sveta arhijerejska liturgija koju služi mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije sa više arhijereja SPC i sveštenstva Mitropolije crnogorsko primorske.

Momci i devojke sa Sokoca, iz udruženja Sveti Vasilije Ostroški, na putu ka Ostrogu prevarili su 230 kilometara za šest dana.

 

 

 

Kurir.rs/Novosti

Continue Reading

Najpopularnije