fokus Grad Vesti

Impresivni rezultati „Energetike“: Hiljade tona pepela pretvorene u resurs

Impresivni rezultati „Energetike“: Hiljade tona pepela pretvorene u resurs
  • Publishedдецембар 15, 2025

U cilju smanjenja zagađenja vazduha i rešavanja višedecenijskog ekološkog problema, u Kragujevcu je u toku sanacija pepelišta u krugu gradske toplane, prenosi RTS. Ovaj važan korak deo je projekta modernizacije sistema daljinskog grejanja, a započet je zamenom kotlova u „Energetici“ i prelaskom sa uglja na gas.

Pepeo i čađ decenijama su predstavljali svakodnevni problem za stanovnike naselja Pivara. Najveća investicija u zdravu životnu sredinu i zdravlje građana od osnivanja „Energetike“ donela je vidljivo poboljšanje kvaliteta vazduha, što potvrđuju i sami meštani.

– Nekada je prašina bila svuda, sada je zaista mnogo bolje – kažu građani.

– Uslovi su sada izuzetno dobri kada je u pitanju vazduh.

– Ranije je, kada padne sneg, sve izgledalo crno, a danas je razlika ogromna.

Umesto da završi u vazduhu, pepeo se sada, u skladu sa najvišim evropskim standardima, transportuje u pokrivenim kamionima i odvozi iz Kragujevca. Za samo četiri meseca oko 3.500 tona pepela završilo je u cementarama, gde se koristi kao građevinski resurs, a proces sanacije se dodatno ubrzava.

Direktor „Energetike“ Kragujevac Aleksandar Lazović ističe da se pepeo, pored cementare u Kosjeriću, transportuje i ka Popovcu, što će značajno skratiti rok završetka radova.

– Iako je ugovorom predviđen rok od 24 meseca, očekujemo da sanacija bude završena znatno ranije, s obzirom na to da se sada ne oslanjamo na dinamiku proizvodnje samo jedne cementare – rekao je Lazović.

Sanacija pepelišta predstavlja drugu fazu projekta „Modernizacija sistema daljinskog grejanja u Kragujevcu“. Iz „Energetike“ poručuju da sistem funkcioniše stabilno, da je snabdevanje gasom uredno, kao i da postoje alternativna rešenja za eventualne poremećaje u isporuci.

– Na matičnoj lokaciji raspolažemo maksimalnim kapacitetima rezervoara, a kao alternativno gorivo koristimo lako lož-ulje, dok je za potrošače van matične lokacije obezbeđen mazut – objašnjava Lazović.

Na sistem daljinskog grejanja trenutno je priključeno oko 22.000 korisnika, a više od polovine Kragujevčana greje se preko matične lokacije u krugu gradske toplane.

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *