Jezero Gruža je veštačko jezero u Srbiji kod Knića sagrađeno na reci Gruži. Slovi za „šumadijsko more“, jer sve više građana iz Kragujevca, Čačka, Gornjeg Milanovca, Kraljeva i ostalih okolnih gradova ovde kupuje placeve i pravi vikendice. Opština Knić i pored popriloičnog haosa koji je zavladao ovde, planira dovođenje ozbiljnih investitora i iskorišćavanje svih turističkih potencijala koje jezero samo po sebi daje.
Pored sve naglašenieg seoskog i ugostiteljskog turizma, prihoda po privredu Knića od posetilaca na jezeru se održavaju i brojne dmaće i sportske mabifestacije, kao i pripreme reprezentacija mnogih država.
Formiranje akumulacije
Izgradnjom brane (1979-1981), pregrađena je jedna od od najdužih i vodom najbogatijih reka Šumadije – Gruža. Nakon izgradnje betonsko-lučne brane kod mesta Pajsijevići u opštini Knić, formirana je višenamenska akumulacija Gruža je čije je punjenje okončano 1983. godine. Primarna namena akumulacije je vodosnabdevanje Kragujevca,Kraljeva i okolnih sela. Danas skoro četiri decenije kasnije vodom sa ove akumulacije snabdeva se više od 300 000 građana. Formiranje akumulacije je zahtevalo izgradnju nove infrastrukture, pa je za potrebe održavanja nesmetanog saobraćaja izgrađen most na magistralnom pravcu Kragujevac – Čačak.
Morfološke i hidrološke odlike
Gružansko jezero ima zapreminu od 64,5 miliona m³. Obim jezera je oko 42 km, a širina je od 300 do 2.800 m. Dužine je oko 10 km, površine oko 900 ha. Potapanjem je formirano više rtova i uvala čime je stvorena dobro razuđena obala. Obala je relativno niska, pristupačna je i obrasla livadama, pumarcima i niskim listopadnim žbunjem. Na knićkoj strani izdvajaju se mestimično
kameniti odseci i nešto više obale koje su manje pristupačne. U severnom delu jezero je širine od 1000-2000 metara, dok se u južnom delu (prema brani) jezero sužava na širinu od 100-500 metara. Pri maksimalnom vodostaju obalska linija je dugačka 42 kilometara, dok se tokom režima niskog vodostaja (uglavnom u letnjim mesecima) ona skrati za maskimalno tri kilometra. Prosečna dubina jezera pri maskimalnom vodostaju je 6,5 metara, dok maskimalna dubina iznosi 35 metara. Najveći deo akumulirane vode (preko 80%) je u granicama dubine do 10 m, što ukazuje na relativnu „plitkost“ akumulacije.
Jezero nema veliki broj pritoka, jedina pritoka sa stalnim tokom je reka Gruža. Pored reke Gruže, manje pritoke su: Boračka reka, potoci Ćurevac i Panjevac koji tokom žarkih letnjih meseci presušuju. Upravo zbog takvog vodnog bilansa, kao i velike potrošnje u kombinaciji sa prilivom otpadnih voda iz 22 okolna naselja, proces eutrofikacije je ubrzan. Led retko prekriva jezero u potpunosti, osim toko mizuzetno jakih zima kada može potrajati i do mesec dana.
Bogato ribom, 78 vrsta ptica
Od ribe u gružanskom jezeru žive šaran, štuka, som, babuška, beovica, bandar, jezerska pastrmka itd. Zahvaljujući svojoj blizini Kniću i Kragujevcu, kao i svojoj prostranosti, na Gružanskom jezeru su česta takmičanja ribolovaca.
Jezero ima veoma važnu ulogu tokom seobe stranih i zavičajnih populacija ptica. Jezero je ujedno i zimovalište za neke vrste pataka i gusaka, jer se nalazi na pretpostavljenom moravsko-vardarskom migratornom putu. Zabeleženo je 78 vrsta ptica, od kojih je za 25 utvrđeno da se gnezede na području jezera.
ucentar.rs foto: ucentar.rs
zanimljivosti
– Jezero Gružu kroz stihove svojih pesama promovisao je „lirski zdravičar Gruže“ Dobrica Erić
– Od 1996. godine na obroncima jezera, u ataru sela Žunja, svake godine se organizuje likovna kolonija „Gružanska jesen“ koja okuplja umetnike iz Srbije i inostranstva
– U jezero se 03.06.2010. godine srušio borbeni avion Vojske Srbije tipa J-22 Orao
-Najveća upecana riba je som od 102 kilograma








4 Comments
Samo da Vas podsetim Gruzansko jezero snadbeva pijacom vodom grad od 250.000 stanovnoka i svi objekti na jeteru su bespravno podignuti i otpadne vode se ulivaju u jezero. Toliko o lepoti i turizmi
Lepo im otkupismo zemlju našim samodoprinosom i napravismo jezero za pijacu vodu,a oni hoće turizam,uništavaju jezero na sto načina.Ljudi jel ste normalni i vi i vaše slike za promociju turizma,pa okolna sela vam nemaju pijacu vodu,osvestite se dok još imate vremena pa ni ribolovci netreba hleb i hranu za ribe da bacaju,a kamoli vi Knicani da se ovako bahatite.Srbi na Srbe i na sebe same na sto jedan nacin do unistenja,stanite dok još ima vremena,čuvajte pijacu vodu na zemlji je ima panično sve manje
Pa objavljujete vi komentare ili ne
Objavljujete li komentare koji Knicanima ruše koncepciju za reklamiranje turizma što im Kragujevac omogući svojim novcem