Društvo fokus Vesti

Praznična depresija nije mit: Zašto su zima i praznici težak period za mnoge

Praznična depresija nije mit: Zašto su zima i praznici težak period za mnoge
  • Publishedдецембар 21, 2025

Dok se kraj godine  često prikazuje kao vreme radosti, zajedništva i slavlja, za veliki broj ljudi praznični dani predstavljaju period pojačanog emotivnog opterećenja. Stručnjaci upozoravaju da tzv. praznična depresija nije izuzetak, već česta pojava koja se javlja upravo u zimskim mesecima.

Praznična depresija nije zvanična dijagnoza, ali se tim pojmom opisuje stanje privremenog pada raspoloženja koje se najčešće javlja u decembru i januaru. Simptomi uključuju osećaj tuge, bezvoljnost, razdražljivost, umor, nesanicu ili pojačanu potrebu za snom, kao i povlačenje iz društvenih aktivnosti.

Psiholozi ističu da praznici često pojačavaju pritisak da sve bude „kako treba“, što kod mnogih ljudi stvara dodatni stres.

„Tokom praznika postoji snažno društveno očekivanje da budemo srećni i zadovoljni. Kada se lična realnost ne poklopi sa tim idealima, javlja se osećaj razočaranja, usamljenosti i emotivne iscrpljenosti“, objašnjava psiholog.

Na raspoloženje dodatno utiču i objektivni faktori karakteristični za zimu. Kraći dani i manjak dnevne svetlosti mogu dovesti do hormonskog disbalansa, dok hladno vreme često smanjuje fizičku aktivnost i boravak na otvorenom.

„Zimski period nosi promene u svakodnevnoj rutini koje mogu negativno da utiču na psihičko stanje. Zbog toga je važno održavati osnovne navike – redovan san, kretanje i kontakt sa ljudima“, naglašava psiholog.

Stručnjaci savetuju da se praznici ne doživljavaju kao obaveza, već kao prilika za odmor u skladu sa sopstvenim mogućnostima. Postavljanje realnih očekivanja, izbegavanje preteranog iscrpljivanja i otvoren razgovor o emocijama mogu značajno da ublaže negativna osećanja.

„Ljudi treba da sebi dozvole da praznike provedu onako kako im prija, bez osećaja krivice. Ukoliko se osećaj tuge, praznine ili anksioznosti zadrži i nakon prazničnog perioda, to je jasan znak da je potrebno potražiti stručnu pomoć“, zaključuje psiholog.

Briga o mentalnom zdravlju, poručuju stručnjaci, jednako je važna kao i briga o fizičkom zdravlju, naročito u periodima kada su emocije izraženije nego inače.

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *