Connect with us

Društvo

SUTRA SLAVIMO ĐURĐEVDAN: Evo koje običaje svaki vernik mora da ispoštuje, a šta je strogo ZBRANJENO

Published

on

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici slave u ponedjeljak, 6. maja dan svetog velikomučenika i pobjedonosca Georgija – praznik poznat u narodu kao Đurđevdan.

Inače, Đurđevdan je druga slava po broju proslavljanja u Srbiji iza Nikoljdana, a među najvećim je prolećnim praznicima. Za Đurđevdan se vezuju i mnogobrojni običaji koje bi trebalo ispoštovati.

Simbolična pobeda nad aždajom

Nakon što je rano ostao bez oca, Đorđe se seli sa majkom u Palestinu, zemlju gde je živeo i propovedao Isus Hrist. Posedovao je lepotu i stasitost, ali i sjajne moralne osobine: plemenitost, poštenje i hrabrost. Kao takav, nije mogao da ostane nezapažen. Pošto je postao vojnik, na svim ikonama je prikazan kao ratnik na konju, sa kopljem u ruci.

Duboko je verovao u Hrista, pa se suprotstavio čak i samom caru Dioklecijanu, koji je progonio hrišćane. Zbog toga je osuđen na smrt i umro u najvećim mukama. Poznato je da su se na njegovom grobu kasnije dešavala razna čuda, a mnogima koji ga poštuju i slave – javljao se u snovima.

Aždaja na ikoni simbolizuje mnogobožačku silu, koja je „proždirala“ nevine hrišćane. Prema verovanju, pobeda Svetog Đorđa nad njom je zadala smrtni udarac „neznaboštvu“. U pozadini ikone, može da se uoči žena u „gospodskom“ odelu, za koju se pretpostavlja da je carica Aleksandra, žena cara Dioklecijana, i da predstavlja mladu hrišćansku crkvu.

Običaji

Đurđevdan je praznik sa jako puno narodnih običaja vezanih za njega, i magijskih radnji za zaštitu, zdravlje i plodnost, koje se tog dana obavljaju. Običaji i verovanja srpskog naroda vezana za Đurđevdan su u narodu svakako postojali i pre nego što je primio hrišćanstvo. Sveti Đorđe je svojim praznikom svakako zauzeo mesto starog srpskog božanstva plodnosti Jarila i njegovog praznika.

Ovaj praznik smatra se za granicu između zime i leta, praznik vezan za zdravlje ukućana, udaju i ženidbu mladih iz kuće, plodnost stoke i dobre useve.

Za malo koji praznik kod Srba je vezano toliko običaja i verovanja, pa i magijskih radnji.

Uveče, uoči Đurđevdana, neko od ukućana nakida zelenih grančica u najbližoj šumi i njima okiti vrata i prozore na kući i ostalim zgradama kao i ulazne vratnice i kapije. Ovo se čini da bi godina i dom bili „berićetni“ – „Da bude zdravlja, ploda i roda u domu, polju, toru i oboru“. Ponegde je običaj da ovo kićenje zelenilom vrše na sam Đurđevdan pre zore.

Takođe, opletu se venčići od „đurđevskog cveća“: đurđevka, mlečike i drugog, i njime se okite ulazna vrata na dvorištu i kući. Ti venci stoje iznad vrata čitavu godinu, do sledećeg Đurđevdana.

Mnogi prave krstove od leskovog pruća i stavljaju ih po njivama, baštama i zgradama – „da bi se sačuvali od grada“ (slično krstovima od badnjaka za Božić).

Uoči Đurđevdana, domaćica spušta u posudu punu vode razno prolećno bilje, a onda odmah spušta: dren, pa za njim zdravac, i na kraju grabež i crveno jaje, čuvarkuću koja je ostala od Uskrsa, pa se to zatim stavi pod ružu u bašti da prenoći.

Veliku važnost ima i kupanje na reci, pre sunca (ponekad se u reku bacaju venci od raznog cveća, ili se sipa mleko). Da bi bili zdravi i jaki, ljudi su se kitili cvećem i biljem, opasivali se vrbovim i drenovim prućem.

Narod na Đurđevdan, rano pre zore, odlazi u prirodu zajednički na „đurđevdanski uranak“, na neko zgodno mesto u šumi koje se izabere, na proplanku ili pored reke. Za ovo se pripremi jelo i piće; obavezno se pripremi jagnje na ražnju a oni koji su za to zaduženi, odu mnogo ranije na zakazano mesto i otpočnu sa pripremama tako da se ražanj već uveliko okreće kad ostali dođu. Pesma, igra i veselje traju često i do podne.

Na đurđevdanskim urancima se mladi opasuju vrbovim prućem „da budu napredni kao vrba“, kite zdravcem „da budu zdravi kao zdravac“, koprivom „da kopriva opeče bolesti sa njim“, i selenom „da im duša miriše kao selen“.

Na Đurđevdan ne valja spavati, „da ne bi bolela glava“, a ako je neko spavao „onda na Markovdan da spava na tom istom mestu“.

Smatra se da na Đurđevdan deluju veštice i druge zle sile, zbog čega su seljaci palili velike vatre „da bi zaštitili sebe i selo“.

Običaji vezani za Đurđevdan se vrše pre izlaska sunca, i to često na reci, što svakako ima svoj magijski značaj. Međutim, najveći broj običaja spada u čistu magiju, kod čega onaj, koji ih vrši, nema u vidu nikakvog određenog demona ni božanstvo.

Žene i devojke donesu uveče kući „omaje“ tj. vode sa vodeničnog kola, „da se od njih svako zlo i prljavština otrese i otpadne“, kao omaja od kola, i stave u nju različitog bilja a naročito selena, da prenoći, pa se ujutru njom kupaju u gradini pored selena i pored ostalog cveća.

Zarad plodnosti svoje stoke, da bi oduzele mleko tuđoj stoci, noću neke žene vračaju (retko muškarci), koje su gole i jašu na vratilu (obilaze oko tuđih torova). Sve to pokazuje, da je običaj veoma star.

Verovalo se da ako je na Đurđevdan vedro – „da će biti plodna godina“, a ako na ovaj praznik i sutradan bude padala kiša – „da će leto biti sušno“. Kaže se u Srbiji da koliko nedelja pre Đurđevdana zagrmi, toliko će biti tovara žita te godine.

Continue Reading
Click to comment

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Društvo

Rast cena stanova u Srbiji: Stabilno tržište, najveći skok u Beogradu i istočnoj Srbiji

Published

on

By

Republički geodetski zavod (RGZ) objavio je indeks cena stanova za prvo tromesečje 2025. godine, koji pokazuje da su cene nepokretnosti u Srbiji porasle za 5,31% u odnosu na isti period prethodne godine. Prema podacima RGZ-a, indeks sada iznosi 176,28, što ukazuje na stabilan i umeren rast tržišta, bez naglih oscilacija.

Cene stanova u starogradnji porasle su za 5,17%, dok je novogradnja zabeležila nešto veći rast od 5,55%, što potvrđuje da interesovanje za kupovinu stanova direktno od investitora i dalje jača.

U prvom kvartalu ove godine zaključeno je ukupno 11.293 ugovora o kupoprodaji stanova, što je povećanje od 7,2% u odnosu na isti period 2024. godine. Ukupna vrednost prometa dostigla je 1,028 milijardi evra, što predstavlja rast od 21,8%.

Ko prednjači na tržištu?

Zanimljivo je da su svi regioni u Srbiji zabeležili godišnji rast vrednosti prometa, ali je najdinamičniji bio region Južne i Istočne Srbije, sa skokom broja prodaja od čak 41,4% i rastom vrednosti prometa od 87,8%.

U Vojvodini, broj prodaja je porastao za 10,9%, a vrednost za 34,5%.

Beograd beleži blagi rast prodaje od 0,3%, ali i značajan rast vrednosti od 10,3%.

Jedini pad u broju transakcija zabeležen je u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji, i to za 0,4%, ali je ukupna vrednost prometa ipak porasla za 22,9%.

Gde su najviše porasle cene?

Najveći rast cena stanova zabeležen je upravo u Beogradu – 6,20%.

Slede Južna i Istočna Srbija sa 6,14%, Vojvodina sa 4,84% i Šumadija i Zapadna Srbija sa 3,54%.

Kako da izračunate vrednost svog stana?

RGZ indeks omogućava građanima da prate kretanje cena i lako procene trenutnu vrednost svog stana. Potrebno je da znate:

  • cenu po kojoj ste kupili stan,
  • indeks iz kvartala kada ste ga kupili,
  • najnoviji RGZ indeks.

Formula za izračunavanje:

(Cena kupovine stana × Najnoviji indeks) ÷ Indeks iz perioda kupovine = Današnja vrednost stana

Primer:

Ako ste stan u novogradnji kupili u Q1 2020. za 150.000 €, a tadašnji indeks bio 109,33, dok je sadašnji indeks 168,04 – današnja vrednost iznosi:

(150.000 × 168,04) ÷ 109,33 = 230.534,26 €

To znači da je vaš stan danas vredniji za čak 53,7%!

A kako stoji Srbija u poređenju sa EU?

Prema podacima Eurostata, prosečan rast cena stambenih nekretnina u EU u prvom kvartalu 2025. iznosio je 5,72%, ali su razlike među državama velike.

Portugal (+16,29%), Bugarska (+15,08%) i Hrvatska (+13,08%) beleže dvocifreni rast, dok je u Finskoj zabeležen pad od -1,91%.

RGZ indeks, razvijen prema međunarodnim metodološkim smernicama, dostupan je besplatno i predstavlja koristan alat za sve koji prate tržište nekretnina – bilo da kupuju, prodaju ili procenjuju vrednost postojećeg stana.

Continue Reading

Društvo

SUTRA JE BLAGA MARIJA, ZAŠTITNICA SVIH ŽENA: Noćas pred spavanje uradite jednu stvar za sreću i zdravlje!

Published

on

By

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sutra obeležavaju praznik posvećen Blagoj Mariji, sestri Ilije Gromovnika.

Praznik posvećen Blagoj Mariji je i dan Eparhije budimljansko-nikšićke i mnogih drugih pravoslavnih institucija. Veoma je poštovana u Srba, posebno među ženama. Iako nije crveno slovo, poštuje se kao Ognjena Marija i Sveta Petka.

Ovaj dan je ustvari spomen na Mariju Magdalenu. Ona je bila rodom iz gorskih predela Sirije, oko grada Magdale, zbog čega je i dobila ime Magdalena. U svojoj mladosti je bila grešnica, ali ju je Isus izbavio od grehova. Kasnije je postala njegova učenica, pratila ga je i slušala njegove propovedi.

Inače, Marija Magdalena se u Žitijima svetih pominje kao „mironosica ravnoapostolska“. Zajedno sa Presvetom Bogorodicom tugovala je pod raspetim Hristom na Golgoti i tri puta je posetila njegov grob.

Spada u nepokretne praznike i iako nema „crveno slovo“ u crkvenom kalendaru, toga dana se, kao ni na Ognjenu Mariju i Svetu Petku ništa ne radi u kući niti u polju, da se svetica ne bi uvredila.

Narod veruje da, ako na njen praznik, žene odu u crkvu, pomole joj se i zapale sveću, mogu tražiti ispunjenje jedne želje i svetiteljka ih svakako neće odbiti. Uoči praznika se pomolite i obratite svetiteljki pred odlazak na spavanje.

Continue Reading

aktuelno

Vučić posle sednice Saveta za nacionalnu bezbednost: Srbija ne priznaje presudu Dodiku, na KiM situacija posebno teška

Published

on

By

Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je danas da su ovo najteži trenuci za Srbiju još od 2008. godine, naglasivši da je važno očuvati mir i stabilnost u regionu. Ocenio je da je presuda predsedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku nedemokratska, usmerena protiv Republike Srpske, ali i protiv srpskog naroda u celini.

Obraćajući se javnosti nakon sednice Saveta za nacionalnu bezbednost, Vučić je istakao da su na dnevnom redu bile dve ključne teme: situacija u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini i pogoršanje bezbednosnih prilika na Kosovu i Metohiji.

– Odluka kojom je izrečena presuda Dodiku je sve, samo ne demokratska. Ona je u suprotnosti sa osnovnim principima prava i usmerena je ne samo protiv Dodika lično, već i protiv Republike Srpske i srpskog naroda – rekao je Vučić.

Dodao je da je prethodnih dana razgovarao sa dvojicom svetskih lidera koji su, kako je naveo, pokušali da utiču na stav Srbije.

– Saslušao sam njihove stavove, ali sam im jasno rekao da je Srbija suverena država i da će svoje odluke donositi u skladu sa sopstvenim interesima – poručio je predsednik.

Vučić je podsetio da Srbija nije učestvovala ni u kakvim procesima koji se odnose na presudu, niti je bila konsultovana, ali da je kao potpisnica Dejtonskog sporazuma i kao narod blizak Republici Srpskoj dužna da reaguje.

– Ceo tim juče i danas je radio na formiranju zaključaka u vezi sa političkim i bezbednosnim posledicama donošenja konačne, drugostepene presude predsedniku Dodiku. Preostaju samo vanredni pravni lekovi – rekao je Vučić, ističući da je bilo očigledno kako je presuda politički pripremana.

On je naveo da su pojedine stranke iz Sarajeva, među kojima i ona ministra spoljnih poslova BiH, pretili demonstracijama ako presuda ne bude osuđujuća.

– Oni koji se pozivaju na vladavinu prava istovremeno vrše pritisak na sud da sudi po ulici, a ne po zakonu. To dovoljno govori o stanju pravosuđa i odnosu prema institucijama u BiH – rekao je Vučić.

Govoreći o situaciji na Kosovu i Metohiji, predsednik je upozorio da je ona posebno teška, sa nastavkom pritisaka na srpski narod i pokušajima proterivanja sa vekovnih ognjišta.

– Srbija će učiniti sve što je u njenoj moći da zaštiti svoj narod i da sačuva mir. Ovo su trenuci kada se donose teške, ali odgovorne odluke – zaključio je Vučić.

Continue Reading

Najpopularnije