aktuelno
SVETSKI KUVARI OCRNILI OMILJENA SRPSKA JELA: Sastavili listu 10 NAJGORIH, a kad je vidite, šokiraćete se!
Strancima je generalno jedna od zamerki na srpsku kuhinju što je „previše jaka“ i kalorična, a očigledno ima i onih kojima ne prijaju kombinacije ukusa koje ljudi s našeg podneblja obožavaju.
Srbi se ponose svojim tradicionalnim specijalitetima poput sarme, čvaraka, podvarka i pihtija, ali oni očito nisu po ukusu profesionalaca.
Poznati gastronomski sajt „Taste Atlas“, koji se bavi istraživanjem najpopularnijih jela u svim zemljama sveta, kao i njihovim ocenjivanjem, dao je negativne ocene našim najpoznatijim specijalitetima.
I mada nije konkretno objašnjeno šta to ovim specijalitetima „fali“, zbog čega su poneli nepopularnu titulu, evo kojih 10 srpskih jela su po mišljenju profesionalaca najgora, krenuvši od najmanje „loših“:
10. Podvarak
Podvarak se pravi od kiselog kupusa, crnog i belog luka, sa mesom (svinjetina i slanina) ili bez. Tradicionalno se priprema i jede tokom kasne jeseni i zime (kada se ukiseli kupus). Mnogi Srbi veruju da ima još bolji ukus ako se podgreje sledećeg dana, a neki ga čak koriste i kao lek za mamurluk zbog kiselog ukusa i poveće količine belog luka.
9.Čvarci
Čvarci se prave od svinjetine. To su komadići mesa isečenog na kockice koji se prže u sopstvenoj masnoći dok se ne istope. Tokom kuvanja, neophodno ih je često mešati, a neretko se dodaje i mleko kako bi dobili boju karamela. Naravno, dodaje se so (što više, to bolje), a u nekim krajevima se dodaju i beli ili crni luk. Obično prave u kasnu jesen ili zimu, često tokom svinjokolja, a jedu se kao predjelo, uz hleb, kajmak, luk i, nezaobilanu, rakiju.
8. Proja ili projara
Proja je vrsta pogače koja se pravi od mešavine kukuruznog brašna, soli i vode. Čim se u ovo jelo doda mleko, umućena jaja, puter ili ulje, to više nije kukuruzni hleb, već vrsta pogače ili pite koja se zove projara. Nakon što se ispeče, proja se obično seče na kocke i služi topla. Trebalo bi da bude hrskava sa svih strana, a pošto je malo suva, preporuka je da se jede sa sirom, jogurtom, pavlakom, pasuljem, kiselim kupusom, sarmom ili čvarcima.
7. Svadbarski kupus
Nema svadbe pod šatrom bez svadbarskog kupusa! To je tradicionalno jelo koje se sastoji od kiselog kupusa, luka, paprike, lovorovog lista, bibera i mesa (svinjetina, teletina, jagnjetina i slanina). Poznat je po tome što se jako dugo sprema, lagano se krčka u zemljanoj posudi po nekoliko sati. Smatra se da što se duže kuva, to će imati bolji ukus, posebno ako se ponovo zagreje sledećeg dana.
FOTO: SHUTTERSTOCK
6. Srpska salata
Srpska salata je zapravo malo siromašnija šopska salata koja se pravi od paradajza, krastavca, sirove ili pečene paprike, luka i slanog sira. Srpska salata je skoro potpuno ista, ali bez sira. Povrće se pomeša, zatim začini solju i biberom i pre služenja samo malo pokapa uljem i sirćetom. Ova salata je posebno popularna leti.
5.Riblja čorba
Riblja čorba se najčešće služi na posnim slavama, to je tradicionalno jelo koje se nekada kuvalo u velikom kotlu na otvorenoj vatri. Obično se pravi od raznih slatkovodnih riba kao što su som, štuka i šaran, a od začina je krcata mlevenom crvenom paprikom. Često služi sa domaćim rezancima.
4.Popara
Popara, balkanska verzija kaše od hleba, možda je najprakrtičnije jelo koje se sprema kada imamo višak starog hleba, a ne bismo da pravimo prženice. Jede se u mnogim zemljama širom regiona, pa tako postoji mnogo različitih načina pripreme. Dva ključna sastojka su hleb, isečen na kockice ili iseckan na manje komade, i tečnost, obično mleko ili voda. Tečnost se obično meša sa puterom, biljnim uljem ili svinjskom mašću kako bi jelo bilo što kaloričnije i obezbedilo potrebnu energiju.
3.Slatko
Slatko najviše podseća na kandirano voće. Pravi se od voća koje je ukuvano u šećeru tako da se napravi sirup. Može da se sprema sa raznim vrstama voća kao što su dunje, kore lubenice, trešnje, maline, jagode, kupine, smokve, grožđe, šljive, suve šljive, pa čak i latice ruže, dok se sirupi na bazi šećera često začine vanilom, limunomovim sokom, cimetom ili karanfilićem. Slatko je znak je gostoprimstva koje se tradicionalno nudi kao topla dobrodošlica gostima. Uvek se servira u malim staklenim činijama i gosti po običaju treba da uživaju samo u kašičici ovog kandiranog voća.
2. Nasuvo ili rezanci sa makom
Omiljeni vojvođanski specijalitet, koji se tamo zove nasuvo, su jednostavni rezanci s dodatkom maka. Prave od široke, tanke testenine koja je prelivena ogromnim količinama rastopljenog putera i posuta makom i šećerom. Nekada se smatralo bogatim i ukusnim obrokom, a danas predstavlja jeftino, ali omiljeno jelo.
1.PIHTIJE
Pihtije su srpsko jelo koje se pravi od svinjskih iznutrica in delova kao što su glava ili papci. Meso se kuva zajedno sa biberom, crnim lukom, šargarepom i lovorovim listom dok ne postane toliko mekano da se odvaja od kostiju. Zajedno sa masnom tečnošću u kojoj se kuvalo, meso se stavlja u činije ili plehove, pa se ostavi da se ohladi i stegne aspik. Ovaj žele od mesa se služi narezan na kocke kao predjelo, uz hladno kiselo povrće i čašicu rakije.
Izvor:(Kurir.rs/ Tasteatlas.com)
Ne propustite:
aktuelno
MIHOLJDAN – DAN KADA NASTUPA PRAVA JESEN: Ovo su običaji na današnji dan, a prema verovanju jedna stvar je strogo zabranjena
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas proslavljaju Miholjdan, praznik posvećen Prepodobnom Kirijaku Otšelniku. Čitav život posvetio je hrišćanskoj veri i borbi protiv jeresi.
Miholjdan je posvećen Svetom Kirijaku Otšelniku, koga narod zove Sveti Miholj, pa otuda i naziv praznika.
Kako mu ime kaže, Otšelnik, odnosno pustinjak koji se iz verskih razloga duhovno i materijalno odvojio od sveta, da bi živeo na osamljenom mestu, Sveti Kirijak je skoro ceo život proveo u pustinji.
Bi je, kako uči hrišćanska crkva, moćni iscelitelj bolesnih i blagi utešitelj tužnih, ali je ceo život proveo bežeći od ljudske slave. Upokojio se 557. u 109. godini.
Mnoge porodice za krsnu slavu imaju Miholjdan. Zaštitnik je moreplovaca. Održavaju se vašari, zavetine, preslave, litije…
Prema narodnom verovanju, posle Miholjdana nastupa prava jesen koja je kalendarski već uveliko počela. Oktobarski topli dani vezani za ovaj narodni i verski praznik poznati su kao Miholjsko leto.
Prema narodnom verovanju, ljudi na Miholjdan ne treba obavljati kućne poslove, čistiti, spremati i slično.
Ovo verovanje se uvrežilo u narodu zbog toga što treba prvo posvršavati sve poslove napolju koji ne mogu da čekaju zimu i hladnoću.
Dozvoljene su sve vrste posla u bašti i dvorištu kako bi se sve pripremilo za zimu. Ko nije spremio zimnicu, veruje se da bi to trebalo da uradi na Miholjdan ili par dana oko ovog praznika.
Jedina stvar koja je zabranjena na Miholjdan su venčanja. Ovo verovanje je utemeljeno na tome jer se smatra da mladenci ne bi mogli da okupe svatove jer su isti zauzeti poslom u polju.
U narodu se veruje i da su ljudi rođeni na ovaj dan posebno nadareni i da će imati mnogo sreće u životu.
Izvor:(Kurir.rs)
Ne propustite:
aktuelno
Slavimo Začeće Svetog Jovana Preteče i Krstitelja
Ne propustite:
aktuelno
Peti oktobar- dan kada su potonule nade!
Jedan od najkontroverznijih datuma u novijoj srpskoj istoriji svakako je 5. oktobar. Osporavan kao dan nasilnog rušenja vlasti i hvaljen kao početak demokratskog preobražaja, nesumnjivo je doneo promene. Dvadeset godina kasnije podeljenost srpskog društva ostala je toliko duboka da predstavlja svojevrstan sociološki fenomen. I najodvažnijim analitičarima bilo bi teško da detaljno analiziraju šta se sve suštinski promenilo u protekle dve decenije. Činjenica je da su u nešto izmenjenoj strukturi danas na vlasti upravo one stranke i lideri čije je svrgavanje 5. oktobra bio osnovni politički cilj. O nekoj vrsti podozrenja prema ovom značajnom datumu od strane aktuelne srpske vlasti ponajbolje govori činjenica da dnevna štampa izuzev, brojem i slovima, dva izuzetka na naslovnim stranama ne pominje jubilarnu godišnjicu sloma Miloševićeve diktature. List Danas, očekivano, donosi širi tekst o petooktobarskih dešavanjima sa najavom na naslovnoj strani. Oglasila se doduše sasvim bojažljivo i Politika. Za ostale pisane medije koji su manje ili više naslonjeni na vlast ovaj datum ne predstavlja ništa vredno pomena. Ako se uzme u obzir i da su glavni akteri događaja sišli sa životne scene (S.Milošević preminuo u zatvoru, Z. Đinđić ubijen u atentatu) lako se izvodi zaključak da oni koji su ostali nemaju mnogo razloga ni za svečarsko raspoloženje ali ni za osudu događaja od pre dvadeset godina.
Ono što se nazivalo „vrednostima petooktobarskih promena“ odavno je izbledelo kasnijim privatizacijama nekadašnjih giganata, gubitkom velikog broja radnih mesta, tajkunizacijom Srbije i izneverenim snovima o Evropi. Neko je odlično primetio „da oni nisu vladali onako kako su vladali, ovi nikada ne bi ponovo došli na vlast“.
Do sledećeg petog oktobra ostaje nam da čekamo šesti. Mnogi su saglasni da je taj datum neopravdano „preskakan“ već više od dvadeset godina.
Očekivanja su svakako velika.Bila i ostala.
Ne propustite:
-
Crna Hronika3 седмице ago
Uhapšen kragujevački biznismen G.V. zbog pretnji smrću
-
fokus4 седмице ago
VLASNIK poznatog KRAGUJEVAČKOG lokala dobio PRETNJE SMRĆU. Razjareno lice mu polomilo INVENTAR u lokalu
-
Crna Hronika4 седмице ago
SKANDAL! BAHATI KONTROVERZNI BIZNISMEN PRETIO SMRĆU!
-
fokus4 седмице ago
Preminula studentkinja Pravnog fakulteta u Kragujevcu
-
fokus4 седмице ago
SAMOZVANI ,,ROBIN HUD RAKIĆ“ uhvaćen u EPSKOJ kradji STRUJE. Reagovali i NADLEŽNI organi. Eko park pretvorio u svoju PRĆIJU
-
fokus3 седмице ago
Kragujevačka policija će PATROLIRATI FIĆOM: Simbol Kragujevca u SLUŽBI BEZBEDNOSTI svih generacija a POSEBNO najmladjih.
-
Društvo4 седмице ago
Ovo je novi direktor Uprave carina: Ko dolazi na Radujkovo mesto
-
fokus4 седмице ago
Evo kada bi konačno mogli da budu ukinuti kazneni poeni za prevremeno penzionisanje i za koga će važiti nova pravila