Poveži se sa nama
Admiral

Reportaža

Vojvoda Putnik „komandovao“ prvi „Marš na Drinu“ u Kragujevcu!

Published

on

Slavni lik vojvode Radomira Putnika, jednog od najvećih srpskih vojskovođa, neraskidivo je vezan ne samo za Kragujevac, koji je njegov rodni grad, već i za zgradu jedne državne institucije koja do danas nije promenila svoju namenu. Naime, iz zgrade suda Putnik je vodio ratne operacije u Prvom svetskom ratu, a zahvaljujući njemu u istoj je po prvi put izvedena kompozicija „Marš na drinu“.

Najveći srpski vojni strateg i tvorac najznačajnijih pobeda u Balkanskim i u Prvom svetskom ratu bio je vojvoda Radomir Putnik. Kragujevčanin, rođen je 24. januara 1847. godine.Otac mu je bio učitelj. Prezivao se Arsenijević, ali pošto se zbog posla često selio, imao je nadimak „Putnik“, i onda mu je to prešlo u prezime.

Kako kaže istoričar, akademik i pukovnik Željko Zirojević, „Radomir Putnik je učio gimnaziju u Kragujevcu i Beogradu, a sa 16 godina se upisao u artiljerisjku školu kao najmlađi u klasi“.

-Bio je komandant Rudničke brigade u Srpsko turskom ratu, u borbama kod Adrovca, Šiljegovca i u oslobađanju Niša i Vranja. On se posebno bavio u svojoj doktrini bavio ratnom strategijom i organizacijom vojske. Svoje znanje je prenosio kao nastavnik i slušaocima Više škole vojne akademije. U ratu sa Bugarima 1885. godine je postao načelnik štaba Dunavske divizije. Dolaskom Kralja Petra I je postao načelnik vrhovne komande, jer je 1896. godine od strane tadašnjeg kralja Aleksandra Obrenovića bio penzionisan jer su ga su sumnjičili da je bio naklonjen radikalima. Kada je došao na dužnost, za svog pomoćnika je doveo svog đaka tada pukovnika Živojina Mižića, kasnije proslavljenog srpskog vojvodu. Ne bez razloga, u Kumanovskoj bici gde je srpska vojska u balkanskom ratu odnelka veliku pobedu nad vojskom Šukri paše, tada general Radomir Putnik dobija čin vojvode, kao prvi oficir sa ovim zvanjem, kaže Željko Zirojević.

Vojvoda Radomir Putnik je ostao zapamćen ne samo kao istaknuti strateg, nego kao čovek granitnog karaktera. Bio je poznat kao čovek koji je imao bezgraničnu ljubav prema otadžbini. Prvi svetski rat ga je zatekao u jednoj austrijskoj banji na lečenju. Pozvan je da se vrati u zemlju. I ako bolestan, kao načelnik Vrhovne komande donosi uspešne odluke u odbrani zemlje. Maksimalno se oslanja na Stepu i Mišića. Pobede na Ceru, Kolubari i na Drini, zahvaljujući izuzetnom umu vojvode Putnika, kazuju da je on zapravo bio najveći srpski strateg.

-Značajno je progovoriti o 26. avgustu 1915. godine, kada vojvoda Radomir Putnik na osnovu podataka obaveštajnog odeljenja, čiji je načelnik bio Dragutin Dimitrijević Apis, on predlaže Vrhovnoj komandi povlačenje srpske vojske. On je tu odluku doneo u Kragujevcu, u zgradi suda, gde je bilo sedište komande. Tada je prvi put, u istoj zgradi, izveden „Marš na Drinu“. Kompozitor je bio Stanislav Binički. On je tu partituru počeo da piše olovkom u Valjevu, a završio je u Kragujevcu. Ovo delo je naišlo na topao prijem i oduševljenje prisutnih državnih zvaničnika i građana. Tada je ratni dopisnik pariskog „Parizijena“ objavio 2. juna 1915. godine u svom članku priču o stanju u Kragujevcu kao sedištu Vrhovne komande i pomenuo da je izvedena kompozicija „Marš na drinu“., kaže Željko Zirojević.

Vojvoda Radomir Putnik je umro u Nici 17. maja 1917. godine. Svečano je sahranjen u Ruskoj crkvi. 1926. godine je pod uticajem naroda, i njegovih ratnih saboraca, prenet i sahranjen uz velike počasti kao najzaslužniji građanin u kapeli na novom groblju u Beogradu. Kragujevac, Šumadija i cela Srbija su se tako dostojanstveno oprostili od svog proslavljenog vojskovođe, čije se strategije i danas izučavaju na najprestižnijim vojnim akademijama širom sveta. Uz njegovo delo, koje ima vanvremenske dimenzije, i ogromno znanje i rodoljublje, pristaje i muzička uspomena, „Marš na Drinu“, koja nastala inspirisana velikim pobedama srpske vojske, na čijem je čelu bio.

Nebojša Radišić blic.rs

Continue Reading
1 Comment

1 Comment

  1. Negoslav Marjanovic

    28/12/2020 at 10:49 pm

    Sta li vas tera da pisete o zgradi suda i da se vracate u proslost?
    Pored zgrade suda je JSP, i o njemu pisete. Obe zgrade odisu tugom i crnilom. U obe zgrade oci se vade i obe institucije kroz radnike celom gradu sivilo donose i prenose u porodice. E pa onda, kada ste vec necim izazvani i kada vas tera neka sila Bozija, da istinu u javnost iznosite. Pozabavite se istorijom tog suda i kad dodjete do podataka, da je bas u njoj bio zatvor i da su radikali ubijali i mucili neistomisljenike! Pitacete se, a gde su im kosti! Pa sede sudije na njima, sede radnici JSP Kg! Cak uzvisenje pored JSP oblikovano betonom… Niko se ne pita zasto nije ravno kao i decije igraliste?
    Pobavite se istorijom, pricalo se o tome ’50. godina da su im kosti prosute i da je groblje ubijenih bas tu. Doci cete do resenja svih nedaca i ludila koje se desava u JSP i Sudu, a ponasnje je toliko nelogicno da vredja zdrav razum. JSP ce propasti, a nece ni znati zasto? A u sudu s’ obzirom da su sudije poblentavile, da ce se i same pitati, ko je njihovim razumom upravljao? Sve ide na to da ce zbog njihovog ponasanja nekom puci film. E tada ce biti kasno. Silne knjige iscitali a osnovno zaboravili… Istoriju zgrade i da je Putnik radikal i da se zbog suprotnog misljenja ubijalo. Džabe vam sudije sva ta procitana slova, kad vam pamet ispijena. Obrazovanje na nuli. Slepilo zasenilo, srce i dusa u paklu VEC! Pohvale portalu….

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

fokus

Vodič kroz post: POSNA MUĆKALICA

Published

on

 
POSNA MUĆKALICA
 
Za ovo jelo potrebno je:
– 150 gr soje u komadićima
– 1 list lovora
– 2 čena belog luka
– 1 kg crnog luka
– 1 kg sitno seckane paprike
– 1/2 kg seckanog oljuštenog paradajza
– 1/2 l soka od paradajza
– 1 kašika ljute tucane paprike
– 2 kašike sitno seckanog lista peršuna
– ulje
– so i biber
 
PRIPREMA:
 
Sitno neseckani crni luk prodinstati na zagrejanom ulju zajedno sa paprikama u zatvorenoj posudi. Kada ispari tečnost dodati paradajz i dinstati dok  tečnost ponovo ne ispari. 
U drugoj posudi kuvati komadiće soje sa lukom i lovorovim listom dok ne omekša. Skuvan u soku ocediti i dodati je povrću, dodati tucanu ljutu papriku i naliti sokom od paradajza, posoliti, pobiberiti i kuvati na umerenoj vatri dok se jelo ne zgusne. Na kraju dodati sitno seckani peršun.
Posnu mućkalicu je idealno poslužiti sa kuvanim krompirom. 
 
PRIJATNO!
 
 
Continue Reading

fokus

Dejan Živković jedini potkivač konja u Rači i okolnim selima

Published

on

By

Dejan Živković iz sela Sepci kod Rače jedini je potkivač konja u tom kraju.

Jedan je od najstarijih zanata, koji je ranije bio jako cenjen i jako tražen, polako izumire.

Žitelji Rače kažu da je Dejan Živković najbolji u ovom specifičnom poslu kojim se bavi decenijama unazad.

Nastavio je porodičnu tradiciju i sa 14 godina je počeo da potkiva plemenite životinje.

Nekada su konji bili života vredni, jer je na njima počivalo celo domaćinstvo, i tada je bilo mnogo više posla, sada se ovim životinjama bave isključivo ljubitelji i tek po neki domaćin.

Iako deluje prosto, ovaj zanat nije nimalo lak, a majstor je bitan isto koliko i veterinar.

Mora da ima čvrstu i stabilnu ruku, da bude miran i dobro raspoložen jer konji su izuzetno senzibilne životinje.

Kao i većina zanata i održivost potkivača vrlo je nezivesna.

Pre je u svakom selu bilo po njih nekoliko, a sada je broj takvih majstora drastično smanjen u čitavoj Srbiji. Dejan kaže da će svoje znanje i iskustvo preneti sinu, ali i bilo kome ko bude imao želju da potkiva konje.

Konj uvek mora da ima zdrava kopita kako bi slobodno galopirao i to zahvaljujući ovakvim potkivačima.

Foto :Rtk

Continue Reading

fokus

Lepa li si Gružo, Šumadijo, Srbijo… Mala Gospojina u gružanskom kraju

Published

on

Tri lepotom blagoslovena događaja u rajskoj divoti našeg gružanskog zavičaja. Nesvakidašnji jubilej druge po starosti školske ustanove u Gruži-dva veka škole u Borču. Kroz svoje postojanje, opismenila je mnogo značajnih velikana srpske istorije i iznedrila jednog bogougodnika, oca Jeliseja Popovića.
Slava manastira Kamenac- najveća svetinja Donje Gruže je zahvaljujući divnom sestrinstvu proslavila svoj dan. Verni narod je i danas, kao i u mnogim vekovima koji su prošli, u molitvi i zajedništvu zagrlio sveto Pravoslavlje u zadužbini despota Stefana.
Slava crkve u Grivcu- jedna od najlepših i najveličanstvenijih gružanskih bogomolja. Prođu ljudi pokraj nje, nesvesni značaja ovog hrama u kome je Sveti vladika Nikolaj održao jednu od svojih najlepših beseda. Uskoro slavi vek postojanja, a Gružani će taj događaj ulepšati ljubavlju, radošću i pesmom.
Divna li si, Gružo naša!

Marko S. Marković/Ti si Gružo srce Srbije

foto: prinskrin FB 



ucentar.rs 

Continue Reading

Najpopularnije