Poveži se sa nama
Admiral

aktuelno

DANAS SU SVETE TROJICE

Published

on

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici slave jedan od najznačajnih hrišćanskih praznika – Svete Trojice, koji se još zove Duhovi i Silazak Svetog duha na apostole.

Praznuje se tri dana, a crkve su okićene zelenim grančicama i posute travom.

Na Svete Trojice ispunilo se Hristovo obećanje učenicima da će primiti blagodet Duha Svetog i progovoriti mnogim jezicima koje do tada nisu znali. Time je završeno osnivanje Hristove crkve, a apostoli krenuli po svetu da šire Hristovo učenje.

Još od prvih hrišćana, običaj je da se na ovaj praznik pod u hramovima pokriva travom, a zidovi ukrašavaju zelenim granama.

Tokom molitve, narod plete venčiće od trave koje posle nosi kući i ostavlja pored ikone i kandila. Mnogi nose venčiće sa sobom, da bi ih Gospod zaštitio od raznih nesreća.

Koliko je veliki praznik, govori i to da se slavi tri dana. Praznovanje se nastavlja cele sedmice tokom koje se ne posti. Predstavlja uvod u Petrovki post koji ove godine počinje 24. juna.

Sveta Trojica slavi se i kao krsna slava, negde prvi, a negde drugi dan.

Slava je Kraljeva, Kruševca, Požarevca, beogradskih opština Surčin, Čukarica i Lazarevac.

Kao slava, Dan policije i Dan MUP-a Srbije, obežava se u znak sećanja na 1862. godinu kada je srpska žandarmerija, na ovaj praznik, odigrala presudnu ulogu u sukobima kod beogradske Čukur-česme, kao i u naredna dva dana tokom turskog bombardovanja Beograda.

A ŠTA KAŽU OBIČAJI

Običaj je da se na ovaj praznik u hramove i domove unosi osvećena zelena trava i cveće. Za to ima nekoliko „pokrića“.

Jedno je po ugledu na starozavetni jevrejski običaj o prazniku „Sedmica“, pošto je Duh Sveti sišao na apostole na ovaj jevrejski praznik. Zelenilo obnavlja prirodu, a Duh Sveti obnavlja duše naše kao i celokupno biće.

Drugi je da su kuće Jevreji a time i apostoli ukrašavali granjem, cvećem i travom podsećajući se na vreme kad su posle ropstva lutali sa Mojsijem po pustinji i živeli u kolibama od granja i lišća.

Posle svete Liturgije služi se Molitva, Priziv Svetom Duhu, na kojoj se kleči i pletu se venci od trave i cveća. Ti venčići se nose kući i stavljaju pored ikone i kandila na zid. Praznik Svete Trojice uvek se slavi u nedelju.

Običaji vezani za Svetu Trojicu imaju veze sa paganskim vremenima i borbom protiv demona te se smatra da na Duhove ne treba spavati.

Veruje se da u periodu pre i posle ovog praznika vladaju moćne energije. Običaj je da se obilaze manastirišto bi naročito trebalo da čine osobe koje traže oprost grehova ili lek za bolest. Dobro je, kako tvrde upućeni, iz tih manastira poneti osveštanu vodicu jer u narednih godinu dana obezbeđuje harmoniju u domu.

U istočnoj Srbiji, uoči, na dan i posle Svete Trojice, Vlahinje, veruje se, imaju pojačanu vančulnu percepciju i tada proriču, baju vodicu za skidanje čini i spravljaju biljne meleme za uspeh i blagostanje. U Homolju i Timočkoj krajini, između dva utorka oko Trojice, organizuju se povorke.

U jednoj od njih – “kraljici”, učestvuju najlepše devojke u selu, predstavljajući rusaljke, vile koje su nastale od duša preminulih devojaka i utopljenih žena, pokopanih bez uobičajenih pogrebih obreda.

Prema pisanju etnologa dr Slobodana Zečevića, omiljeno mesto im je krošnja, pa se zato ne preporučuje penjanje po drveću da se ne bi uznemirile, zaposele osobu ili je namamile u kolo da igra do smrti.

Da bi se čovek zaštitio od takve nesreće, u džepu treba da nosi čen belog luka ili pelina, a drveće se ritualno kiti darovima: sapunima, šarenim peškirima, flašicama parfema i ruževima za usne.

izvor: https://www.kurir.rs/

Continue Reading
Click to comment

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

aktuelno

MIHOLJDAN – DAN KADA NASTUPA PRAVA JESEN: Ovo su običaji na današnji dan, a prema verovanju jedna stvar je strogo zabranjena

Published

on

By

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas proslavljaju Miholjdan, praznik posvećen Prepodobnom Kirijaku Otšelniku. Čitav život posvetio je hrišćanskoj veri i borbi protiv jeresi.

Miholjdan je posvećen Svetom Kirijaku Otšelniku, koga narod zove Sveti Miholj, pa otuda i naziv praznika.

 

Kako mu ime kaže, Otšelnik, odnosno pustinjak koji se iz verskih razloga duhovno i materijalno odvojio od sveta, da bi živeo na osamljenom mestu, Sveti Kirijak je skoro ceo život proveo u pustinji.

Bi je, kako uči hrišćanska crkva, moćni iscelitelj bolesnih i blagi utešitelj tužnih, ali je ceo život proveo bežeći od ljudske slave. Upokojio se 557. u 109. godini.

Mnoge porodice za krsnu slavu imaju Miholjdan. Zaštitnik je moreplovaca. Održavaju se vašari, zavetine, preslave, litije…

Prema narodnom verovanju, posle Miholjdana nastupa prava jesen koja je kalendarski već uveliko počela. Oktobarski topli dani vezani za ovaj narodni i verski praznik poznati su kao Miholjsko leto.

Prema narodnom verovanju, ljudi na Miholjdan ne treba obavljati kućne poslove, čistiti, spremati i slično.

Ovo verovanje se uvrežilo u narodu zbog toga što treba prvo posvršavati sve poslove napolju koji ne mogu da čekaju zimu i hladnoću.

Dozvoljene su sve vrste posla u bašti i dvorištu kako bi se sve pripremilo za zimu. Ko nije spremio zimnicu, veruje se da bi to trebalo da uradi na Miholjdan ili par dana oko ovog praznika.

Jedina stvar koja je zabranjena na Miholjdan su venčanja. Ovo verovanje je utemeljeno na tome jer se smatra da mladenci ne bi mogli da okupe svatove jer su isti zauzeti poslom u polju.

U narodu se veruje i da su ljudi rođeni na ovaj dan posebno nadareni i da će imati mnogo sreće u životu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Izvor:(Kurir.rs)

Continue Reading

aktuelno

Slavimo Začeće Svetog Jovana Preteče i Krstitelja

Published

on

SPC i njeni vernici danas proslavljaju Začeće Svetog Jovana Preteče i Krstitelja.
Ovoga dana proslavlja se milost, čudo i mudrost Božja; milost prema pobožnim i pravednim roditeljima svetog Jovana, starcu Zahariji i starici Jelisaveti koji su celog života želeli i od Boga prosili jedno dete.
Predanje kaže da, kada je Jelisaveta ostala trudna, Zaharije je zanemeo. Kada se rodio Preteča, od njegovog oca je zatraženo da na pločici napiše ime deteta. Kad je to učinio istog časa je progovorio.
Kao mlad Jovan je otišao u pustinju gde se predano molio Bogu. Hranio se korenjem i divljim medom. On je ljude krstio vodom u reci Jordan, govoreći da on krsti vodom ali da za njim ide „onaj koji će krstiti Duhom Svetim i ognjem“.
Svetog Jovana Krstitelja i Preteču pogubio je judejski kralj Irod.



Continue Reading

aktuelno

Peti oktobar- dan kada su potonule nade!

Published

on

Jedan od najkontroverznijih datuma u novijoj srpskoj istoriji svakako je 5. oktobar. Osporavan kao dan nasilnog rušenja vlasti i hvaljen kao početak demokratskog preobražaja, nesumnjivo je doneo promene. Dvadeset godina kasnije podeljenost srpskog društva ostala je toliko duboka da predstavlja svojevrstan sociološki fenomen. I najodvažnijim analitičarima bilo bi teško da detaljno analiziraju šta se sve suštinski promenilo u protekle dve decenije. Činjenica je da su u nešto izmenjenoj strukturi danas na vlasti upravo one stranke i lideri čije je svrgavanje 5. oktobra bio osnovni politički cilj. O nekoj vrsti podozrenja prema ovom značajnom datumu od strane aktuelne srpske vlasti ponajbolje govori činjenica da dnevna štampa izuzev, brojem i slovima, dva izuzetka na naslovnim stranama ne pominje jubilarnu godišnjicu sloma Miloševićeve diktature. List Danas, očekivano, donosi širi tekst o petooktobarskih dešavanjima sa najavom na naslovnoj strani. Oglasila se doduše sasvim bojažljivo i Politika. Za ostale pisane medije koji su manje ili više naslonjeni na vlast ovaj datum ne predstavlja ništa vredno pomena. Ako se uzme u obzir i da su glavni akteri događaja sišli sa životne scene (S.Milošević preminuo u zatvoru, Z. Đinđić ubijen u atentatu) lako se izvodi zaključak da oni koji su ostali nemaju mnogo razloga ni za svečarsko raspoloženje ali ni za osudu događaja od pre dvadeset godina.
Ono što se nazivalo „vrednostima petooktobarskih promena“ odavno je izbledelo kasnijim privatizacijama nekadašnjih giganata, gubitkom velikog broja radnih mesta, tajkunizacijom Srbije i izneverenim snovima o Evropi. Neko je odlično primetio „da oni nisu vladali onako kako su vladali, ovi nikada ne bi ponovo došli na vlast“.

Do sledećeg petog oktobra ostaje nam da čekamo šesti. Mnogi su saglasni da je taj datum neopravdano „preskakan“ već više od  dvadeset godina.
Očekivanja su svakako velika.Bila i ostala.

 

Continue Reading

Najpopularnije