Connect with us
admiralskeigre

aktuelno

KOLIKO ĆE NOVI LOTO MILIONER ZAISTA DOBITI NOVCA: Po pravilima Državne lutrije odbiće mu se OGROMNA SUMA NOVCA!

Published

on

Srbija od sinoć ima novog loto milionera, koji je postao bogatiji za tri miliona evra, odnosno 350.616.012,50 dinara. Dobitnik sa Čukarice je na svom listiću imao i pogođenih sedam šestica, vrednih po 230.966 dinara!

Igrač je uplatio sistem od osam brojeva, osam Loto Plus kombinacija i jedan Džoker broj, tako da je njegova ukupna uplata bila 990 dinara. Dobitna kombinacija brojeva glasila je 5, 9, 15, 19, 22, 33, 34.

 

Listić je uplaćen u ponedeljak 30. januara na Čukarici, u Beogradu, na pijaci, a iz Lutrije navode sledeće: „Iznos dobitka za sedmicu je 350.616.012,50 dinara, odnosno tri miliona evra. Na listiću ima i sedam šestica. To znači da će, zahvaljujući odigranim kombinacijama sa sličnim brojevima, osim tri miliona evra, onaj koji je uplatio listić dobiti još 1,6 miliona dinara!“

loto
FOTO: PRINTSCREEN PRVA

Za dobitnike glavne nagrade u igrama na sreću postoje određena pravila, koja je propisala Državna lutrija Srbije. Pravila igara donosi Državna lutrija Srbije (DLS) i predaje na Saglasnost Upravi za igre na sreću zajedno sa resornim ministarstvima. Tek kada oni daju saglasnost, mogu da se primenjuju.

Prema Zakonu o porezu na dohodak građana dobici od igara na sreću se smatraju se ostalim prihodima i oporezuju se po stopi od 20 I to na razliku ukupnog dobitka i republičkim propisima određenog neoporezivog dela.

Porez obračunava prilikom isplate Državna lutrija Srbije i uplaćuje u Republicki budžet, a dobitnik dobija na svoj račun dobitak umanjen za obračunati porez, kao i potvrdu da je poreska obaveza izmirena.

U Srbiji važi pravilo da na sve dobitke kroz Loto i slične igre na sreću koji su veći od 103.255 dinara igrači moraju da plate porez. Prema Zakonu o porezu na dohodak građana, dobici od igara na sreću smatraju se „ostalim prihodima“ i oporezuju se po stopi od 20 procenata.

Neoporezivi odobitak je 111.380 dinara

Porez se plaća jednako na sve klasične igre, nezavisno od kanala uplate, odnosno igrači koji igraju klasične igre preko interneta nisu oslobođeni plaćanja poreza.

Imajući sve ovo u vidu, računica jučerašnjeg dobitka izgleda ovako:

Dobitak iznosi 350.616.012 dinara

 

Neoporezivi iznos 111.380 dinara

Porez koji plaća dobitnik iznosi 70.123.202 dinara

Budući da je dobitnik sedmice, osvojio i 1,6 miliona dinara sa pogođenih sedam šestica, on će plaćati porez na ovu dobit od 320.000 dinara.

 

 

 

 

(Kurir.rs/Mondo)

 

Continue Reading
Click to comment

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

aktuelno

Raspisan konkurs za prijem više od 70 komandira u 12 kazneno-popravnih ustanova

Published

on

By

Uprava za izvršenje krivičnih sankcija raspisala je danas konkurs za prijem u stalni radni odnos u 12 kazneno-popravnih ustanova 73 pripadnika Službe za obezbeđenje, koja je i najbrojnija služba u sistemu izvršenja krivičnih sankcija.
Kazneno-popravni zavod u Sremskoj Mitrovici, koji je i najveći zavod u zemlji, zaposliće 15 komandira, kao i Kazneno-popravni zavod u Beogradu.

KPZ u Kragujevcu će primiti u stalni radni odnos 14 komandira,
KPZ za žene uPožarevcu 10, dok će KPZ u Beogradu (Padinskoj Skeli) zaposliti 5 komandira.

U stalni radni odnos biće primljena tri komandira u Specijalnoj zatvorskoj bolnici u Beogradu, kao i u Okružnom zatvoru u Novom Pazaru, dok će po dva komandira biti primljena u OZ u Kraljevu i OZ u Zrenjaninu, kao i u KPZ u Somboru.

Konkurs se odnosi i na prijem po jednog komandira u Okružnom zatvoru u Kruševcu i Okružnom zatvoru u Vranju.

Rok za podnošenje prijava zainteresovanih kandidata traje do 19. septembra 2024. godine.
Konkurs je objavljen na internet adresi Ministarstva pravde www.mpravde.gov.rs , portalu e-uprave i Nacionalne službe za zapošljavanje, kao
i u listu „Poslovi“.

Uprava za izvršenje krivičnih sankcija zaposlila je skoro 600 komandira u Službi za obezbeđenje u više zavoda u Srbiji od 2020. godine.

Continue Reading

aktuelno

PREMINUO BORA ČORBA U 72. GODINI: Legendarni frontmen Riblje čorbe izgubio bitku sa teškom upalom pluća

Published

on

By

Bora Đorđević, frontmen grupe Riblja čorba, preminuo je u 72. godini. On je nedavno primljen u bolnicu u Ljubljani s jakom upalom pluća. Bio je na terapiji antibioticima i na kiseoniku, a posle nekoliko dana zbog pogoršanog stanja, stavljen je na respirator. On se, inače, dugo borio i s teškom bolešću. Muzičar je i pred Novu godinu imao upalu pluća zbog čega je tada otkazao koncert u Nišu.

Doktor mi je izričito zabranio svaki napor jer bolujem od jake upale pluća tako da bi mi nastup pogoršao zdravstveno stanje. Pobedićemo bolest i vidimo se prvom prilikom – poručio je tada Bora organizatorima I pobedio bolest.

 

Nažalost, sada bitku nije uspeo da dobije. Bora Đorđević je rođen 1952. godine u Čačku. U rodnom mestu je završio osnovnu školu, a nakon problema sa zakonom izbačen je iz gimnazije. Njegovi roditelji su tada, kako bi pobegli od „sramote“ koju im je prouzrokovao, odlučili da se presele u Beograd. Tu je Bora završio Petu gimnaziju i upisao Pravni fakultet. Nakon dve godine je shvatio da ta profesija nije za njega, pa je pokušao da upiše Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu. Nikada nije primljen na glumu, pa je upisao organizaciju na FDU. Grupu Riblja čorba 1978. godine. Za više od 45 godine karijere snimili su 20 studijskih albuma i osam lajv izdanja. Poslednje album „Da tebe nije“ izdao je Siti rekords. Desetak godina živeo je u Sloveniji, gde se treći put oženio

Bacio sam sidro u mirnoj Ljubljani i mnogo mi je lepo sa Dubravkom, ženom koju volim. Ima li veće sreće nego voleti i biti voljen. I što je najljepše, moja posljednja ljubav prihvatila je da se uda za mene. Ona će biti mlada, a ja staroženja, tako me s pravom nazvala. Venčali smo se 25. maja, na Dan mladosti, u Grčkoj na Santoriniju – izjavio je svojevremeno Bora za „Stori“. Đorđević je za sebe umeo da kaže da je prvo Srbin, pa tek onda roker. Pisac i muzičar je 15. februara 2021. godine nagrađen Ordenom Karađorđeve zvezde prvog stepena. Iza sebe je ostavio sina Borisa, kojeg je dobio s prvom suprugom Draganom, koja je bila njegova ljubav iz srednje škole.

Continue Reading

aktuelno

Danas je Velika Gospojina-zaštitnica majki, porodilja i dece!

Published

on

Srpska pravoslavna crkva i vernici slave Uspenije presvete Bogorodice, jedan od najvećih hrišćanskih praznika. U narodu je poznat kao Velika Gospojina, praznik majki i dece.

Majka Božja nadživela je sina, nastavila njegovu misiju i bila svedok mnogih slavnih događanja.

Do kraja života živela je u Jerusalimu, okružena pažnjom apostola i prve hrišćanske zajednice.

Kao što joj je nekad arhangel Gavrilo saopštio da će roditi sina Božjeg, tako je sada obavestio da će se, na ovaj dan upokojiti. Vaznela se na nebo i „predala svoj duh u ruke Spasitelja“.

Prema jednim izvorima, Bogorodica je živela 60, prema drugim 72 godine.

Praznovanje Uspenja Bogorodice ustanovljeno je 528. godine, u znak sećanja na pobedu nad Persijancima.

U Grčkoj i Rumuniji, ovo je i državni praznik. Prethodi mu dvonedeljni post.

https://www.youtube.com/watch?v=51TuTHNK_tw&ab_channel=PrijateljBozji

Slava su grada Pirota i beogradske opštine Barajevo.

Po običajnom kalendaru, danas se ne rade poslovi u kući i oko nje.

Počinju i Međugospojinci, odnosno Međudnevnica, dani između Velike i Male Gospojine, 21. septembra. Smatraju se najboljim vremenom za branje lekovitog bilja.

Smatra se i da su jaja prikupljena u ovom periodu najkvalitetnija i dugo ostaju sveža.

Žene ne bi trebalo da započinju nove poslove, već samo da nastavljaju započeto.

Bogorodica je zaštitnica svega živog na zemaljskoj kugli, a posebno – porodilja i majki. One se u slučaju preke potrebe prvo obraćaju Majci Bogorodici. Njena ikona se nalazi u svakoj kući verujućih Srba.

Verovalo se da na ovaj dan, malo sastrugane boje sa njene ikone ili freske, ako se popije razmućeno u vodi, može pomoći kod mnogih ženskih bolesti.

Presveta Bogorodica je, prema verovanju Srba, zaštitnica bolesnih, pa su za Veliku Gospojinu u Srbiji mnogi bolesnici odvođeni na izvore lekovite vode da se umiju.


ucentar.rs

Continue Reading

Najpopularnije